Istraživanja pokazuju da je za upoznavanje osobe i njeno skeniranje potrebno svega pet minuta. U tih pet minuta možemo pročitati osobu s gotovo 70 odsto tačnosti. Preostalih 30 odsto ponekad može stvoriti problem.
Da biste otkrili šta se događa u nečijoj glavi, morate samo pratiti signale koje osoba šalje svojim ponašanjem. Oni će vam otkriti baš sve o nekoj osobi.
Postoji širok spektar fizičkih ponašanja koje ljudi primenjuju zavisno od situacije u kojoj se nalaze. Govor tela može mnogo otkriti o našem stanju uma. Na primer, ljudi tokom razgovora mogu da zure u pod, da prekrste ruke, češkaju se po glavu ili nervozno cupkaju. Ljudi se ponašaju na različite načine iz sasvim različitih razloga, kaže agentica.
Definisanjem nečijeg osnovnog modela ponašanja možemo razumeti njihovo ponašanje, odnosno otkriti rade li nešto iz navike, ili je to što rade pokazatelj da nešto kriju, da se ljute ili su tek nezrele osobe koje ne znaju kako da reaguju u određenim situacijama.
Bivša agentica tvrdi da je pri ‘čitanju ‘ ljudi najvažnije obratiti pažnju odstupanja između ponašanja i izgovorenih reči. Na primer, jeste li primetili da neko u vašoj blizini ima naviku da kašlje kada je nervozan? Može li to da znači da takve osobe zapravo kriju više nego što nam se čini na prvi pogled?
Običan gest ili jednostavna reč ne moraju da imaju skriveno značenje, ali kada se određeni gestovi kontinuirano pojavljuju istim redosledom, vreme je da pažnju usmerite na ovakvo ponašanje. Na primer, ako neko neprestano kašlje, češka glavu ili cupka nogama u isto vreme, trebalo bi da budete oprezni, savetuje agentica.

Ako primetite da se neko ponaša van okvira ‘normalnog’ ponašanja, obratite pažnju na takve osobe. Naročito na interakciju takvih osoba s drugim ljudima. Menja li se njihov izraz lica tokom komunikacije s drugim ljudima? Šta žele da prouče svojim govorom tela?
Neuroni koji se nalaze u našem mozgu doslovno reflektuju stanje našeg uma. Na primer, osmeh aktivira mišiće koji su odgovorni za srećan izraz našeg lica, a kada se mrštimo, pokazujemo naše nezadovoljstvo. Dokazano je da kada direktno gledamo u osobu koja nam se sviđa, mišićima lica šaljemo signale da je vrijeme za opuštanje. Ako lice osobe koju gledamo ne uzvrati istom ekspresijom, to znači da se toj osobi ne sviđamo ili jednostavno ne odobrava neki naš potez.
Najsnažnija osoba nije uvek ona koja sedi na začelju stola. Samopouzdana osoba u pravilu ima snažan glas, ne glasan, nego jasan. Često se događa da su vođe nekih grupa slabe osobe koje zavise od onih koje vode te se često oslanjaju na njih. Pokušajte da razberete ko u nekoj grupi ljudi ima najčvršći karakter i vaše šanse za uspeh pri ‘čitanju’ će porasti.
Ako osoba tokom kretanja gleda u svoje noge umesto ispred sebe, to je očigledan znak nedostatka samopouzdanja. Ako primetite takvo ponašanje kod neke osobe u grupi, pohvalite tu osobu kako biste zadobili njeno poverenje. Takvoj osobi morate postaviti direktno pitanje kako biste saznali ono što se boji da kaže na glas.
Ključne reči uglavnom daju bolji smisao onome o čemu osoba razmišlja. Na primer, ako vam šef kaže da je odlučio da radi s nekom novom kompanijom, ključna reč u njegovoj izjavi je da je ‘odlučio’. Ova reč vrlo verovatno može da znači da vaš šef ili nije impulsivna osoba, da razmišlja o različitim načinima delovanja ili planira i analizira nekoliko koraka unapred.
Svako od nas ima jedinstvenu ličnost, ali postoje neka osnovna pitanja koja nam omogućavaju da spoznamo glavne karakteristike ličnosti pojedinca. Je li osoba introvertna ili ekstrovertna? Jesu li interakcije s drugima motivacija za njegove postupke? Kako se osoba nosi s rizikom i nesigurnostima? Šta hrani ego te osobe? Kako se ponaša u stresnim situacijama? Kakva je osoba kada je opuštena?
(Glas javnosti/Nezavisne/Net.hr)