Nazvan po Guglu, ovaj efekat se odnosi i na sve korisne tehnološke uređaje, aplikacije i sajtove zbog kojih više ne moramo toliko stvari da pamtimo kao nekad.
U eri pre mobilnih telefona, ljudi su znali napamet brojeve telefona članova svoje porodice i bliskih poznanika, dok danas to uglavnom nije slučaj. Zašto bi pamtili datume rođendana kad je tu Facebook koji će nas ujutro podsetiti na važne datume.
Problem nastaje, međutim, kada se zbog lake dostupnosti informacija ulenjimo jer više nema razloga da „treniramo“ svoj mozak na tradicionalan način, beleženjem i pamćenjem relevantnih podataka, što može dovesti do gubitka fokusa i slabije koncentracije, a samim tim i lošijeg kratkoročnog pamćenja.
Zanimljiv eksperiment je sprovela grupa naučnika koji su dokazali ovaj fenomen.
Učesnici eksperimenta bili su podeljeni u dve grupe i od njih je traženo da pročitaju 40 zanimljivih činjenica o našem svetu.
Prvoj grupi je rečeno da će date informacije biti dostupne na kompjuteru odmah nakon što ih pročitaju, dok je drugoj grupi rečeno da je to prvi i poslednji put kada će videti iste informacije u toj formi.
Nakon što su učesnici prostudirali činjenice sa spiska, istraživači su odlučili da testiraju njihovu memoriju. Ispostavilo se da je druga grupa ljudi bila u stanju da se seti mnogo više nedavno pročitanih činjenica, nego oni koji su obavešteni da će iste informacije moći da pogledaju kasnije na kompjuteru.
Pa šta uraditi kako bi naša memorija ostala aktivna? Stručnjaci i za ovo imaju rešenje.
1.Kkada imamo vremena treba da potražimo željene informacije na teži način, bilo konsultovanjem enciklopedija i drugih knjiga ili stupanjem u kontakt sa osobama koje poseduju data znanja.
2.Da pravimo beleške, ali samo olovkom na papiru, a ne preko aplikacija.
3.Da pravimo pauze u korišćenju svojih gedžeta, posebno kada smo van kuće.
(Glas javnosti)