Tehnologija koju su izumeli ovi naučnici mogla bi da pomogne da se liste čekanja na transplataciju ovog oragana skrate.
Nadaju se da bi ovoim metodom mogli da iskoriste 40% umesto sadašnjih 20% doniranih pluća.
Doktor Brus Reic sa Stanforda je prvi koji je 1981. uspeo da presadi srce i pluća.
Prvu transplantaciju jednog plućnog krila izveo je 1983. godine u Opštoj bolnici Toronto hirurg Džoel Kuper koji je tri godine kasnije jednoj pacijentkinji presadio oba plućna krila.
Godišnje se u svetu obavi više od 6.000 transplantacija pluća, od čega više od trećine u SAD.
Pandemija korona virusa verovatno će povećati potrebu za transplantacijom, jer teško bolesni pacijenti mogu pretrpeti trajno oštećenje pluća. Tako su u junu doktori u Čikagu presadili pluća jednoj 20-godišnjoj pacijentkinji koja je bila teško pogođena kovidom-19.
- Pluća su vrlo osetljiva. To je jedan od najtežih organa za očuvanje - rekao je Džejms Filds sa Univerziteta u Mančesteru koji nije bio uključen u studiju.
Za pacijente koji čekaju transplantaciju frustrirajuće zvuči da samo 20 posto doniranih pluća ispunjava medicinske uslove za presađivanje, što znači da ima mnogo manje organa nego ljudi koji su na listama čekanja.
Vunjak-Novaković, poreklom iz Srbije, vodi laboratoriju za matične ćelije i tkivno inženjerstvo u SAD gde već dugo živi, a ostvarila je i uspešnu naučnu karijeru. Poslednjih godina, između ostalog, bavi se i regeneracijom pluća koja su zbog lošeg kvaliteta nepogodna za transplantaciju.
Timovi dr Vunjak-Novaković i dr Bačete osam godina rade na razvoju tehnologije koja bi mogla da regeneriše oštećena pluća. U ovom slučaju, šest pluća pacijenata kojima je dijagnostifikovana moždana smrt bila su ponuđena za transplantaciju, ali su ih u svim medicinskim centrima odbili zbog lošeg kvaliteta. Pluća su bila oštećena, natečena i ispunjena tečnošću, baš kao i 80 posto onih koja se “nude” za transplantaciju.
Svako od pluća naučnici su stavili u plastičnu kutiju i pričvrstili za respirator kako bi “disala”. Potom su pluća povezali sa kardiovaskularnim sistemom anestezirane svinje uz pomoć vene u njenom vratu. Tako je svinjska krv tekla kroz krvne sudove u ljudskim plućima, hraneći ih i uklanjajući otpadne proizvode. Naučnici su u kardiovaskularni sastav dodali i imunosupresive koji sprečavaju odbacivanje stranih tkiva. Ranija istraživanja dr Vunjak-Novaković pokazala su da takav postupak ne izaziva oštećenja na svinjama. U jednom prethodnom eksperimentu, svinje su mogle da se kreću, igraju se se igračkama i jedu, dok su bile povezane sa uređajem.
Šta su pokazali rezultati eksperimenta?Iako su pre eksperimenta pluća izgledala kako da odumiru, nakon 24 sata povezanosti sa svinjama dogodilo se čudo. Pluća su se oporavila, a laboratorijski testovi koje su uradili dr Vunjak- Novaković i njeni saradnici potvrdili su da su ih oživeli.
- Svinja je uspela da održi pluća živima i omogućila im da se oporave - rekao je dr Bačeta.
Naučnici koji nisu učestvovali u istraživanju kažu da su fascinirani.
(Izvor: Novosti)