Izborna trka za fotelju u Beloj kući još nije doživela svoj vrhunac, a kandidat demokrata Džozef Bajden koji je već služio u ovalnom kabinetu Bele kuće kao Obamin potpredsednik, važi za favorita u borbi protiv Trampa.
Međutim, znajući da je ovo izborna godina koja se završava sa nulom, dakle 2020. ponovo je u pojedinim ezoteričnim krugovima aktuelno pitanje indijanske kletve, koja je prorekla da će svaki budući američki predsednik koji bude izabran u godini kao što je ova, skončati svoj mandat pre njegovog ustavnog kraja.
Dodajući na to još i da je Bajden u poodmaklim godinama (77), kletva bi i ovoga puta kao i mnogo puta dosad, mogla da se obistini.
Sve je naime počelo 1809. godine, kada je ondašnji guverner Teritorije Indijana Vilijam Henri Harison na prevaru od Indijanaca oteo velike delove njihovog zemljišta, zbog čega je pleme Šauna krenulo u rat protiv agresora, rat koji je kasnije postao poznat kao Tekumseški rat, po poglavici ovog plemena Tekumsehu. Cilj je bio da se zaustavi dalja progresija belaca na zapad Severne Amerike.
1811. godine došlo je do velike Bitke kod Tipekanua u kojoj su snage Sjedinjenih Država pod komandom Harisona odnele pobedu i trijumfalnom Vilijamu donele nadimak "Stari Tipekanu".
Međutim, nakon bitke, Tekumsehov brat Tenskvatava (koji se prvobitno zvao Lalavetika, odnosno Onaj Koji Pravi Veliku Buku), koji je bio vrač i verski vođa svog naroda, te koji je Evropljane prokazao kao decu zlog duha i koga su njegovi sledbenici jednostavno zvali Prorokom, bacio je kletvu na Harisona.
Kada se 1840. godine Vilijam Harison kandidovao za predsednika Amerike, koristio je slogan "Tipikanu i Tajler takođe"; ovo potonje je ime Harisonovog kandidata za potpredsednika.
Uglavnom, da skratimo priču, Harison je odneo pobedu na izborima i ušao u Belu kuću početkom naredne, 1841. godine.
Tri nedelje kasnije se prehladio, a verovalo se da je to zbog lošeg vremena tokom inauguracije. Njegovo stanje je postajalo sve lošije, a zbog velikog broja obaveza nije mogao ni da odleži. Umro je devet dana kasnije, u 00:30, 4. aprila 1841. godine.
U narednih 120 godina, svaki američki predsednik koji je pobedio na izborima održanim u godini koja se završavala nulom umro je tokom služenja mandata.
Šta više, postoji samo jedan američki predsednik koji je umro tokom mandata a da nije izabran u nultoj godini, Zakari Tejlor, a i on se borio protiv Tekumseha 1812. godine.
Prvo je to bio slučaj sa Abrahamom Linkolnom koji je izabran 1860. godine, a ubijen je na početku služenja drugog mandata.
Potom se to desilo Džejmsu Garfildu koji je izabran 1880. godine, a ubijen je septembra iduće godine, u devetom mesecu svog mandata.
Zatim je 1900. godine izabran Vilijam Mekinli, koji je doživeo identičnu sudbinu kao i Gardfild.
1920. godine Voren Harding je pobedio, a umro je verovatno od srčanog ili moždanog udara 1923. godine.
Frenklin Ruzvelt je pobedio 1940, a umro je tokom služenja drugog uzastopnog mandata (ukupno četvrtog).
1960. godine izabran je Džon F. Kenedi, a dve i po godine nakon inauguracije bio je ubijen u Dalasu.
Konačno, došao je red na Ronalda Regana koji je izabran 1980. godine. Samo nekoliko meseci nakon njegovog ulaska u Belu kuću pokušan je atentat na njega, u kome je bio ozbiljno ranjen. Preživeo je. Tokom obavljanja ove funkcije pobedio je i rak.
Interesantno je međutim to što je kao guverner Kalifornije pre nego što je postao najmoćniji čovek Zapadnog sveta, odbio da dozvoli izgradnju velike brane koja bi poplavila jedan indijanski rezervat i to objasnio rečima da "su već prekršili dovoljno ugovora sa Indijancima". Ako je kletva ikada bila stvarna, i ako verujete u te stvari, mogli biste pomisliti da je to bio razlog zbog čega je duh starog Tenskvatave odlučio da je poništi.
Takođe, treba pomenuti da je naredni američki predsednik koji je izabran u godini sa nulom (2000.) na kraju bio Džordž Buš Mlađi koji je 2005. godine takođe preživeo pokušaj atentata, kada bomba - koju je na njega i predsednika Gruzije Sakašvilija bacio gruzinski fanatik - čudom nije eksplodirala, iako je bila aktivna.
Takozvano prokletstvo drugog mandata američkih predsednika, dosad je pokazalo da su brojni šefovi Bele kuće tokom tog kobnog drugog mandata nanizali brojne afere koje se činilo da ih uspešno zaobilaze u prvom mandatu.
Profesor uglednog prestoničkog Univerziteta Džordž Mejson i bivši funkcioner Stejt departmenta Ričard Kauzlarić smatra da je dosadašnje iskustvo lidera SAD pokazalo da je drugi mandat uvek teži od prvog.
"Drugi mandat američkih predsednika je uvek ispunjen problemima, od lične do političke prirode", ističe Kauzlarić u razgovoru sa dopisnikom Tanjuga u Vašingtonu.
Treba podsetiti na aferu "Votergejt" u drugom mandatu Ričarda Niksona, Klintonovih "igara" u Ovalnom kabinetu sa Monikom Levinski, takodje u njegovom drugom mandatu, kao i erupcije napada na američke snage u Iraku za vreme drugog mandata Džordža Buša mlađeg.
"Iskreno, to je čudna situacija, pošto četiri godine nisu dovoljne za predsednika da ispuni ono što želi, a onda osam godina deluje predugo", ocenjuje Kauzlarić, dok jedan od komentatora na popularnom Nacionalnom javnom radiju (NPR) predlaže pola u šali, a pola u zbilji da se američki predsednik ubuduće bira na samo jedan mandat koji bi trajao šest godina.
(Izvor: Glas javnosti/Telegraf/Blic)