Antologija obuhvata deset vekova srpske književnosti, od književnih radova iz 12. veka do 21. veka, uključujući sve žanrove usmene i pisane književnosti na srpskom jeziku. Počeće od usmene i žitijske književnosti, a završiće savremenim književnim žanrovima.
U ovom kolu sve drame su u jednoj knjizi. Marin Držić, prvi put je štampan na ćirilici. Tu su i građanska poezija iz rukopisnih zbirki 18. i 19. veka, studija Stanislava Vinavera o Lazi Kostiću, knjiga sa romanima, pripovetkama i putopisima u dva toma. Takođe, pesme, poeme, drame i eseji Milutina Bojića, Todora Manojlovića, Desimira Blagojevića i Matije Bećkovića pronašli su svoje mesto u 11. kolu. Antologija prikazuje celovit razvitak srpske književnosti, obuhvata njene najveće domete u ovoj oblasti stvaralaštva i kulturnog nasleđa.
- "Glavni cilj antologije nije samo književni, već i kulturološki, i leksički, i obrazovni, i naučni, i pokazuje kako se međusobno dopunjuju i uvećavaju civilizacijski slojevi od kojih je svaki važan. Knjige se objavljuju na jezicima na kojima su napisane, na svim predvukovskim oblicima srpskog jezika, kao i knjige novije srpske književnosti pre i posle Vuka, ali uvek po savremenom pravopisu. Do sada je objavljeno 160 naslova, a trebalo bi da bude ukupno 200", rekao je za "Novosti" glavni i odgovorni urednik i pokretač edicije akademik Miro Vuksanović.
Novo kolo Antologije priredili su: Zlata Bojović, Goran Maksimović, Biljana Mičić, Marija Blagojević, Radivoje Mikić, Aleksandar Pejčić, Bojana Popović, Jovan Delić i Milivoj Nenin. Na prošlogodišnjem Sajmu knjiga u Beogradu Edicija je dobila nagradu za izdavački poduhvat, a ove godine nagradu "Grigorije Vitezović" koju dodeljuje Biblioteka grada Beograda.
Izvor: Novosti.rs