Književnost kao i sve umetnosti nije se odrekla motiva zaraznih bolesti.
U literaturi nema mnogo takvih naslova, ali je među njima i nekolio značajnih, a evo ko je sve pisao o infektivnim bolestima.
Među najpoznatijim je "Smrt u Veneciji" Tomasa Mana iz 1912. godine, a rame uz reme ga prati roman "Kuga" Alberta Kamija iz 1947. Spomenuti Tomas Man se sličnom temom bavi i u "Čarobnom bregu" iz 1924). godine.
Kao omiljeni roman, ne samo u ovoj kategoriji, mnogi ističu "Ljubav u doba kolere" Gabrijela Garsije Markesa iz 1985. gde kolera u amazonskom priobalju igra tek motivsku ulogu u priči o ljubavi Fermine Dase i Florentina Arise, u okruženju jednog lučkog grada. Po ovom romanu snimljen je i film sa Havijerom Bardemom u glavnoj ulozi, a za koji saudtrak peva Šakira.
U srpskoj književnosti ima praktično samo jedno delo koje je poznatije infektivne bolesti i to je "Besnilo" Borisava Pekića .
O kugi govori "Maska crvene smrti" Edgara Alana Poa (1842), a u romanu Žozea Saramaga iz 1995. zarazno je "Slepilo".
Jedan od najdugovečnijih literarnih spomenika je Bokačov "Dekamerona" iz 1353. goduine. koji govori o kugi.
Novije bolesti poput SARS-a, ptičijeg gripa, ili sadašnji korona virusa još nisu opisane u literaturi.