Bugarka Dobrina, ipak, se osmelila i tužila posredničku agenciju, nemački sud je presudio u njenu korist, poslodavac mora da joj plati još 42.000 evra
Negovateljka Dobrina D. je u Nemačkoj imala pune ruke posla. Njen radni dan nije prestajao ni kad bi starici rekla „laku noć". Procenjuje se da na stotine hiljada žena iz istočne Evrope radi ovaj posao, bez slobodnog dana, a plaćene su samo za nekoliko sati dan.
Kuvanje, pranje posuđa, čišćenje kuhinje. Donošenje lekova, kupovina, peglanje veša, pratnja kod lekara, kad ide na kafu, pravljenje društva starici uveče kod kuće, bile su neke su od dužnosti Dobrine iz Bugarske.
Dobrina D. je 96-godišnjoj nemačkoj starici bila danonoćno na raspolaganju. Jer, stanovala je kod nje u stanu.
- Morala sam biti na raspolaganju 24 sata na dan. Nisam imala slobodnih dana niti vremena za sebe - kaže Dobrina D. U međuvremenu se ova 69-godišnja žena vratila u Bugarsku. Ali, sećanje na 2015. godinu kad je u Berlinu negovala jednu staricu i dalje je muči.
Prema radnom ugovoru s bugarskom posredničkom agencijom Dobrina D. je trebalo da radi samo šest sati dnevno. Za toliko je i plaćana: 950 evra mesečno neto.
Ona je tužila svog poslodavca nemačkom sudu koji je presudio u njenu korist. Poslodavac mora da joj plati još 42.000 evra. Taj iznos odgovara dežurstvu 24 sata na dan koje mora isto tako biti plaćeno minimalnom satnicom – tako je odlučio Sud za radne sporove u Berlinu.
Novac za unuke da ne crnče na Zapadu kao jeftina radna snaga
Bugarska agencija je podnela žalbu na presudu, a sutkinja u drugostepenom postupku predložila nagodbu. Dobrina D. bi umesto 42.000 evra dobila 10.000 evra. Njen advokat je to prihvatio, jer je za nju bolji i manji iznos nego dugotrajni sudski postupak. Ovako bi Dobrina D. dobila novac odmah. Bugarska agencija još razmišlja o ponudi, jer se boji da bi prihvatanje moglo dovesti do talasa sličnih tužbi.
Justina Oblacevič iz Nemačkog saveza sindikata (DGB), Poljakinja koja živi u Berlinu, već četiri godine savetuje ljude iz istočne Evrope, posebno žene, koje neguju oko 300.000 nemačkih staraca u njihovim kućama ili stanovima.
- Raduje nas jako da se konačno neko usudio da podnese tužbu - kaže ona. Ima puno razloga zašto se to događa tek sada, iako već godinama ima takvih pritužbi. Negovateljke ostaju samo kratko vreme u Njemačkoj, potpuno zauzete obavezama nege, slabo govore nemački i ne znaju svoja prava, kaže ona.
Model s negovateljkama iz inostranstva koristi razlike u visini plata unutar Evropske unije i mogućnost zapošljavanja detaširanih radnika. To praktično funkcioniše ovako: jedna recimo poljska negovateljka sklopi ugovor s poljskom posredničkom agencijom, a nemačka porodica sklopi ugovor s nemačkom agencijom. A onda nemačka i poljska agencija sklope ugovor i sarađuju. Negovateljka dolazi na jedan do tri meseca u Nemačku. Nakon odbijanja provizija ona prosečno zarađuje oko 1.300 evra mesečno neto.
Dobrina D. sve ovo prati kod kuće u Nesebaru na bugarskoj crnomorskoj obali. Ona je optimistična u svojim porukama
- Želim svojim koleginicama i svim drugima da pokažem da pored obaveza imamo i prava, koja moramo braniti. Novac koji dobijem nameravam da dam svojim unukama i unucima za bolje obrazovanje. Da ne bi morali da crnče na Zapadu kao loše plaćena radna snaga - kaže Dobrina.
(Izvor: Dojče vele)