U Glini će biti danas obeležen Dan sećanja na žrtve ustaškog zločina u tom gradu, gde je u leto 1941. godine u pravoslavnoj crkvi izvršen masovan pokolj Srba.
Dan sećanja organizuju Antifašistička liga Hrvatske i Srpsko narodno vijeće (SNV).
Ustaški teror nad Srbima u Glini i glinskom kotaru u proleće i leto 1941. bio je praćen masovnim zločinima, prisilnim iseljavanjem i pokatoličavanjem, a potom i rušenjem glinske pravoslavne crkve, koja je prethodno postala stratište nevinih ljudi.
Ustaše su u gradu i glinskom kotaru samo od juna do početka avgusta 1941. godine ubile više od 5.000 ljudi, pretežno Srba, a oko 8.000 do kraja te godine.
Srpska pravoslavna crkva Presvete Bogorodice u Glini je podignuta 1846. godine. Nedugo nakon što je u njoj 1941. počinjen pokolj, ustaše su crkvu srušile.
Ta 1941. godina bila je jedna od najtežih godina za pravoslavne Srbe na širem područuju grada Gline zajedno sa delovima opština Vrginmost i Topusko. Najraspostranije mišljenje u srpskom narodu je da se desio samo jedan pokolj u glinskoj pravoslavnoj crkvi, što nije tačno jer su se zapravo desila dva pokolja. Pokolj pravoslavnih Srba desio se u dva navrata, prvi put je bio uveče 29. na 30. jul, a drugi je uveče 4. avgusta na 5. avgust.
Za vreme prvog pokolja u srpskoj pravoslavnoj Crkvi Rođenja presvete Bogorodice u Glini noću 29/30. jula 1941. godine staradalo je 174 Srbina i njihova imena su utvrđena. Jedini preživeli Srbin iz prvog pokolja je Nikica Samardžija. Za vreme drugog pokolja između 4/5 avgusta iste 1941. godine stradalo je 1038 Srbina i njihova imena su takođe utvrđena, a jedini je preživeo Ljubo Jednak.
Pokolj u glinskoj pravoslanoj crkvi bio je pažljivo isplaniran i dugo pripreman od strane ustaša, a pre svega čuvenog ustaškog prvaka Hrvatske stranke prava u Glini i velikog prijatelja Ante Pavelića advokata Mirka Puka koji je postao prvi ministar pravde u Vladi NDH , a koji je na zboru u Križevcima 6. jula 1941. godine rekao: „Srbi su došli u naše krajeve s turskim četama, kao pljačkaši, kao talog i smeće Balkana. Ne možemo dopustiti da u našoj zemlji vladaju dva naroda”.
Glina i njena okolina spadaju među najveća gubilišta Srba u Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu. Dosad je utvrđeno sedam lokacija sa najmanje 14 kolektivnih grobnica sa više leševa ubijenih Srba. Ustaše su u gradu i srezu (kotaru) Glina samo od juna do početka avgusta 1941. godine ubile preko 5.000 ljudi, pretežno Srba, a oko 8.000 do kraja te godine.
Na gubilištima Gline ubijani su Srbi iz Banije i Korduna (mnogi iz srezova Glina i Vrginmost), koji su hvatani prilikom masovnih potera ili njihovih pojedinačnih dolazaka u Glinu, zatim Srbi iz Srema, Slavonije i Bosne i Hercegovine, kao i Jevreji, koji su dovođeni na suđenje u Pokretni prijeki sud. Posebnu težinu tih zločina čini pokolj Srba u srpskoj pravoslavnoj crkvi, gde su u jednoj noći poubijeni gotovo svi Srbi muškarci iz Gline iznad 14 godina i što su u jednom danu odvedeni u smrt svi glinski Jevreji, izuzev porodice trgovca Kona.