Predsednik Rusije rođen je 7. oktobra 1952. u Lenjingradu, danas Sankt Peterburgu. Njegov otac Vladimir Spiridonovič Putin (1911-1999) i majka Marija Ivanovna Šelomova (1911-1998), oboje fabrički radnici, već su izgubili dvoje dece. Najstariji Putinov brat Albert umro je još kao beba, dok je drugi Viktor preminuo od difterije tokom opsade Lenjingrada.
,,Moji majka i otac su čudom preživeli Drugi svetski rat. Otac je služio vojsku u Sevastopolju, u podmorničkim jedinicama. Pričao je kako su ga ranili Nemci, a ceo život je proveo sa šrapnelima u nozi. Kad su mu dozvolili da hoda, stao je na štake i pošao kući. Kad je stigao, video je da bolničari iznose tela mrtvih iz ulaza, a među njima i njegovu ženu. Prišao je i učinilo mu se da diše, pa je rekao bolničarima da je živa. Rekli su mu da neće preživeti, ali je krenuo na njih štakama i naterao ih da je vrate u stan. Podigao ju je na noge i živela je do 1998. godine’’ ispričao je Putin.
On i njegova porodica živeli su u takozvanim komunalkama, nacionalizovanim zgradama, a stan su delili sa još dve porodice.

,, Nismo bili bogati. Moji roditelji živeli su od plate do plate i ponekad su pozajmljivali novac od drugih, ali smo imali televizor, kao i naši susedi’’ rekao je ruski predsednik.
Špijunska karijera
Škola mu nije bila važna, nije voleo da uči I bio je loš đak, toliko nemiran da mu nisu dozvolili da postane pionir. Međutim, sve se promenilo kada je otišao u bioskop I pogledao film ,,Mač I štit’’, o ruskom špijunu koji se inflitrirao u stab SS. Od tog momenta je odlučio da postane špijun, posvetio se džudou I učenju jezika.
Putin je završio pravo na Lenjingradskom univerzitetu, gde se zbližio s profesorom Anatolijem Sobčakom. Odmah po diplomiranju 1975. priključio se KGB, a glavni zadaci u prvim godinama bili su mu nadzor stranaca i konzularnih službenika. Od 1985. do 1990. služio je u Drezdenu, u Istočnoj Nemačkoj, gde se preselila i njegova supruga Ljudmila. Kao obaveštajac, Putin je imao i značku istočnonemačke tajne policije Štazi.
Kada je srušen Berlinski zid, razbesneli Nemci, oko 5.000 njih, razorili su zgradu Štazija, pa su zatim opkolili i zgradu KGB preko puta. Putin i sedmorica njegovih kolega zatražili su pomoć sovjetske armije, ali je to odbijeno, pa je sam Putin izašao pred masu i poručio:
,, Ovo je sovjetska teritorija i vi ste na granici. Pucaću u svakog ko je pređe. Ja sam oficir i imam pištolj sa 12 metaka. Jedan sam ostavio za sebe, drugačije ne mogu.’’
To ih je umirilo, a nekoliko dana kasnije povučen je u Rusiju. U vreme avgustovskog puča protiv Mihaila Gorbačova 1991. napustio je KGB s činom pukovnika. Špijunsku karijeru je odmah zamenio političkom, a munjevit uspon do Kremlja započeo je u administraciji nekadašnjeg profesora i gradonačelnika Lenjingrada Anatolija Sobčaka. Kada je njegov mentor izgubio izbore 1996, Putin je prešao u Moskvu i postao deo tima predsednika Borisa Jeljcina, a već 1998. našao se na čelu FSB, naslednika nekadašnjeg KGB.

Ličnost koja je obnovila državu
Jeljcin je Putina postavio za premijera Rusije 9. avgusta 1999. godine, a 31. decembra i za predsednika.
,, Dve-tri nedelje pred Novu godinu Boris Nikolajevič me je pozvao u kabinet i rekao da je doneo odluku da ode i da ja moram da vršim dužnost predsednika. Sedeo sam i ćutao, a onda mu rekao da je to težak život i da nisam siguran da želim takvu sudbinu. „I ja sam imao druge planove, ali sudbina je tako odredila. Mislim da je i vaša sudbina takva da morate da donosite odluke, siguran sam da ćete uspeti“, rekao mi je’’ ispričao je Putin.
Nekoliko meseci kasnije Putin je pobedio na predsedničkim izborima i započeo obnovu zemlje - za osam godina BDP i kupovna moć skočili su za 72 odsto, a Rusija je ponovo stekla vojnu moć i međunarodni ugled. Naravno, sve to je imalo cenu, pa je Vladimir Putin postao dežurna babaroga za Zapad, gde ga optužuju za sve - od trovanja ljudi po ulicama, preko organizacije demonstracija u Francuskoj i Nemačkoj, do izbora američkog predsednika.
Putin je bio na pozicijama predsednika od 2000. do 2008. i ponovo od 2012, dok je funkciju premijera ponovo obavljao od 2008. do 2012, kada je šef Kremlja bio njegov najbliži saradnik i takođe Sobčakov pulen Dmitrij Medvedev.
(Izvor: kutaknet.com)