Rat u Ukrajini, najveći na tlu Evrope u ovom veku, počeo je 24. februara 2022. godine i jedino što se pouzdano zna u vezi s njim jeste da se ne nazire kraj ni kako će se završiti.
Ništa više nije isto, a povratka na staro, po svemu sudeći, neće ni biti. Rat u Ukrajini uveo je civilizaciju u borbu za novu podelu moći u kojoj se ne isključuje ni apokalipsa novog veka nuklearni rat. Za nama je godina koja je bukvalno promenila svet, prenose svetski mediji.
Volodimir Zelenski, ukrajinski predsednik, poručio je u petak da Rusija mora da bude poražena u Ukrajini, kako bi prestala sa pokušajima osvajanja teritorija koje je nekada kontrolisala.
"Rusija mora da izgubi u Ukrajini", rekao je Zelenski.
Dmitrij Medvedev, zamenik predsednika Saveta za nacionalnu bezbednost Rusije, ocenio je da će pobeda Rusije biti dostignuta.
"Vratićemo naše teritorije i pouzdano zaštititi naš narod koji je stradao", napisao je Medvedev na Telegramu.
Vladimir Putin, predsednik Rusije, objavio je 24. februara 2022. godine, početak "vojne operacije", kako je Rusija zove, a 150.000 ruskih vojnika dobilo je naređenje za pokret.
Putin je tada rekao da je cilj "specijalne vojne operacije" denacifikacija i demilitarizacija Ukrajine i oslobađanje Donbasa od okupacije ukrajinskih ekstremista.
Izlazak Rusije iz programa ograničavanja nuklearnog naoružanja srednjeg i dugog dometa "Start" drastično povećava rizik i od upotrebe atomskog oružja, što savremenu civilizaciju dovodi na rub propasti.
Najveći rizik, i dalje lebdi u vazduhu da li će budući svetski poredak biti skrojen pritiskom crvenog atomskog dugmeta.
Iako niko ništa ne tvrdi, posljednji govori Putina i Džozefa Bajdena, predsednika Amerike, duboko zabrinutom čovečanstvu ne ulivaju ni nadu niti optimizam.
"Lideri EU su poručili da se neće smiriti dok Ukrajina ne prevlada u sukobu sa Rusijom", saopšteno je iz Evropskog saveta.
Jens Stoltenberg, glavni sekretar NATOa, rekao je da se Putin "priprema za novi rat" i da želi Evropu u kojoj Rusija "može diktirati šta komšije rade".
Ursula fon der Lajen, predsednica Evropske komisije, rekla je da Putin nije uspeo postići nijedan od svojih strateških ciljeva i da Rusija postaje sve izolovanija.
Stoltenberg je uputio upozorenje Pekingu, da ne šalje oružje Rusiji.
Slanje smrtonosne pomoći Moskvi u Kini, upozorio je Stoltenberg, bila bi "vrlo velika greška ovo je vrlo ozbiljno".
Kina je u petak, na godišnjicu početka rata u Ukrajini, objavila dokument od 12 tačaka u kojem detaljno iznosi svoj stav o tom ratu i poziva na prekid neprijateljstava i mirovne pregovore.
Entoni Blinken, državni sekretar SAD, saopštio je da je Putin započeo rat u Ukrajini i da ima moć i da ga okonča.
Mateuš Moravjecki, poljski premijer, izjavio je u petak da je Poljska isporučila četiri tenka leopard 2 Ukrajini i da je spremna da brzo isporuči dodatni broj njih, preneo je Rojters.
Olaf Šolc, nemački kancelar, rekao je u petak da pitanje o tome da li Ukrajini poslati vojne avione "trenutno nema smisla".
Šolc je izrazio strahovanje da bi sukob u Ukrajini mogao postati dugotrajan rat, ali je naglasio da će Zapad i Nemačka pomagati Kijevu sve dok je to potrebno.
Zapadne zemlje, pre svega zemlje EU i SAD, poslale su u Ukrajinu desetine milijardi dolara vredne pomoći, a samo je Vašington do sada poslao više od 29,3 milijarde dolara vojne pomoći.
U fokusu medija tokom proteklih godinu dana, najviše pažnje su dobile isporuke nemačkih tenkova leopard 2 i američkih M1 abrams tenkova, ali i američkih višecijevnih bacača raketa himars.
Jednogodišnji sukobi na istoku Evrope doneli su razaranje gradova, industrije, infrastrukture i velike ekonomske posledice, najviše po Evropu, koja je zavisila od ruskog gasa, a koga nema zbog sankcija koje su Rusiji uvedene. Širom sveta održani su antiratni protesti sa kojih je poručeno da rat u Ukrajini treba što pre da se završi.