Kriminalci iz naše zemlje vođe su misterioznog balkanskog kartela, u čijem sastavu je više od 100 narko-bandi čiji su članovi sa prostora bivše Jugoslavije. Oni na Pirinejskom poluostrvu obrću milione evra od posla sa kokainom iz Južne Amerike, ali i marihuanom, koja se uzgaja na mini-plantažama u ovoj zemlji.
Prema podacima španske policije, čak stotinu kriminalnih organizacija koje predvode Srbi razvilo je veliki posao sa drogom. Španski istražitelji označavaju ih kao „surove, opasne i najveću pretnju“.
- Prve grupe Balkanaca stigle su na područje Španije još 2001. godine. Uglavnom su tada bili Albanci, specijalizovani za krađe, a njihov put su sledili Srbi i Crnogorci - trgovci drogom. Bežeći od pravde ili tražeći bolji život, mnogi su krenuli i putem Latinske Amerike - navodi španski El Pais:
- Oni su postali deo međunarodne mreže koja švercuje drogu i oružje, a infiltrirali su se i počeli da upravljaju jedrilicama i brodovima velikih kompanija. Brzo su došli do Brazila, stvorili tu jake kontakte i maltene napravili svoju koloniju u luci Santos, odakle su brinuli o poslu sa kokainom. Njihovo sledeće uporište je Kolumbija, u kojoj su se povezali sa grupama revolucionara i kontrolisali šverc oružja. Osnovni problem u hvatanju Balkanaca jeste to što svi imaju više identiteta.
Bivši operativac DB Boža Spasić kaže da su srpski kriminalci početkom dvehiljaditih Nemačku, Francusku i Austriju zamenili novim bazama.
- U to vreme je došlo do ekspanzije šverca kokaina iz Južne Amerike, pa je Španija, zemlja sa dugačkom obalom i mnogo luka i rubnih gradova, bila idealna. Osim toga, u Španiji je već postojao organizovani kriminal, a policija je bila poznata kao korumpirana, pa su se lako nabavljala njihova dokumenta. Španske luke su bile dovoljno velike da prime ogromne tovare droge, a i kontrola je bila slaba - objašnjava Spasić:
- Srbi i Crnogorci su došli u Španiju, a njihov put sledili su i Hrvati, tako da se može reći da je to balkanska baza od Barselone, Madrida, pa duž obale ka Portugalu i Francuskoj. Među prvima koji su se obreli u Španiji bili su „zemunci“ koji su bežali pred odmazdom, ali i zbog rasturenog posla u Srbiji. Vremenom su se veoma prilagodili, pa su tu doveli i porodice. Operativni podaci pokazuju da se u Španiji trenutno nalazi između tri i sedam hiljada naših državljana, od čega se veliki broj bavi kriminalom, što je ogromna populacija. Oni su potpuno preuzeli posao sa drogom jer mogu jedrilicama da dođu do velikih brodova u Gibraltaru i preuzmu tovare, to im je posebna specijalnost i po tome su poznati.
Trojica Hrvata uhapšena su nedavno na Kanarskim ostrvima sa tovarom kokaina vrednim 40 miliona evra.
- Droga koju je trebalo da isporuče verovatno je u vlasništvu balkanskog kartela. Prema proceni operativaca, čak 100 ovakvih organizacija hara Pirinejskim poluostrvom - priča dobro obavešteni izvor.
Rat škaljarskog i kavačkog klana počeo je 2014. u Valensiji nestankom tovara kokaina iz jednog štek-stana.
-Jedinstveni kotorski klan pocepao se na „škaljarce“ i „kavčane“, koji su se razračunavali najpre u Srbiji i Crnoj Gori, a kasnije širom Evrope. Operativni podaci pokazali su da se i Alan Kožar, saradnik vođa „škaljaraca“, koji je u julu likvidiran na Krfu, jedno vreme krio upravo u Španiji - navodi sagovornik.
(Glas javnosti/Kurir)
37 min