Na čelo Hrišćansko-demokratske unije već je izabran Armin Lašet, a sledeći nemački savezni kancelar mogao bi da bude on ili Olaf Šolc.
Koliko je važna bila epoha Merkelove u politici, da li će Evropska unija opstati posle nje i šta je učinila za Srbiju?
Od Nemačke napravila ekonomsku i političku silu u EU
Istraživač Instituta za evropske studije iz Beograda Milan Igrutinović, kaže za B92.net da je Angela Merkel uspevala da svoju stranku održi na desnom centru političkog spektra i kao centar svake kombinacije ostanka na vlasti.
- Pokazala je fleksibilnost u tom poslu, koketirala i sa desnicom i sa levicom, bez ideološke rigidnosti. Istovremeno, imala je i sreće da je Nemačka početkom 2000-ih ušla u svoje reforme zbog kojih je "spremno" dočekala ekonomsku krizu od 2008. i tokom koje je naredne decenije mogla da postane jasno dominantna ekonomska i (nešto manje) politička sila u EU - ocenjuje on.
Kako napominje, ostaje to da ta snaga nije pretočena u snagu same Unije, da nije bilo sluha za šire ekonomske probleme EU.
16 godina na funkciji nemačkog kancelara
U stranku je ušla 1990, a već 1991. je postala ministarka za žene i omladinu u vladi kancelara Helmuta Kola. Zatim je bila ministarka za zaštitu životne sredine.
Od 18. septembra 2005. godine je, sa 35,3% glasova, postala nemački kancelar. Prvi put u istoriji Nemačke je to mesto zauzela žena.
Sačuvala stranku
Najveći uspreh Angele Merkel na unutrašnjem planu je to što je sačuvala stranku od erozije tokom decenije ekonomske krize, ocenjuje Igrutinović.
- To ne bi bilo nužno loše ali bi otvorilo nove dileme u nemačkom društvu i pitanje je kakvi bi ishodi tih procesa bili - kaže on.
Međutim, po pitanju međunarodnog plana, smatra da Merkelova nije imala zapaženih uspeha.
- Uglavnom je bila defanzivna a sama Nemačka ne previše uticajna u najkrupnijim kriznim trenucima (Ukrajina/Rusija) - napominje Igrutinović.
"Mi to možemo"
- Verovatno će ostati upamćena po izjavi "Wir schaffen das" ("mi to možemo") u leto/jesen 2015. kada su desetina hiljada izbeglica prolazile kroz Evropu na putu do, između ostalih zemalja i, Nemačke - kaže Igrutinović.
Prema njegovim rečima, time je praktično otvorila vrata izbeglicama, otvarajući nove probleme u unutrašnjem funkcionisanju Unije i šengenskog sistema.
Na pitanje da li će njen naslednik na mestu kancelara moći da se nosi sa problemom izbeglica Igrutinović napominje da su osnovni elementi politike prema izbeglicama već postavljeni.
- Bilo da se radi o njihovom prihvatu i integraciji ili o kontroli ruta na Mediteranu. Nemačka je bila glavni motor dogovora sa Turskom oko mehanizma zadržavanja izbeglica na Istočnom Mediteranu, počela je da sve više pomaže Francuskoj u vojnim misijama u Sahelu u Africi - ocenjuje on.
Kako napominje, nije izgledno da će novo rukovodstvo CDU praviti velike zaokrete u kratkom roku.
- Na dugi rok će to pitanje svakako ostati otvoreno, u smislu da će logika demografskih trendova praviti pritisak na političke poretke u EU i samoj Nemačkoj - navodi Igrutinović.
Za Srbiju postala značajna zbog sukoba s Hrvatskom
U intervjuu nemačkom Bildu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić napomenuo je da je kancelarka Angela Merkel spasila Balkan i sačuvala mir.
Kako ocenjuje Jakšić, Vučić je time ukazao na sukob zbog migranata koji se desio tokom talasa njihovog priliva.
- Ona je uspela da zadivi Srbiju i Vučića tokom carinskog i pasoškog sukoba sa Hrvatskom, kada se založila za Srbiju. Ja to tumačim kao stvaranje kredibiliteta Nemačke da bi se završio posao, na jedini način na koji to hoće Nemačka, Amerika i Francuska, a to sada sve više isplivava na površinu - kaže Jakišić ukazujući na problem Kosova i Metohije.
U septembru 2015. godine došlo je do sukoba Beograda i Zagreba, koji je Srbiju optužio da na hrvatsku granicu šalje migrante. Zbog prevelikog priliva migranata, Hrvatska je zatvorila prelaze sa Srbijom. Zbog toga je trpela ekonomija obe države. Pod pritiskom EU, a posebno Angele Merkel Hrvatska je otvorila svoje granice.
Rešenje Kosova i Metohije – nedosanjani san Angele Merkel
Govoreći o problemu Kosova i Metohije, Igrutonović napominje da Nemačka nema previše interesa za opcije koje ne uključuju priznanje nezavisnosti Kosova od strane Beograda.
- Ne treba očekivati da će biti više sluha za neka "kreativna" rešenja koja bi došla odavde - napominje on.
Prema rečima Jakšića, Merkelova je uspevala da sve ove godine izbegne da kaže da je Nemačka zainteresovana za rešenje pitanja Kosova i Metohije samo uz međusobno priznanje, te da su to uglavnom saopštavali njeni saradnici.
- Došli smo do toga da se trenutak istine približava, videli smo da je Džo Bajden u svom prvom razgovoru sa kancelarkom spomenuo Kosovo, što je nekima delovalo kao iznenađenje. Meni se čini da to nije preveliko iznenađenje, imajući u vidu da je Bajden i sa Džonsonom pomnjao Zapadni Balkan. To su sve indicije da Vašington želi da probleme u regionu reše što je moguće brže - napominje on.
Na pitanje da li će problem Kosova i Metohije biti moguće rešiti do kraja mandata kancelarke Merkel, Jakšić kaže ne.
- Angela Merkel će se povući sa vlasti nedosanjanog sna da je rešila kosovski problem - ocenjuje Jakšić.