Ti zahtevi upućeni su, navodi se, kako bi se kompenzovala odluka Rusije da "zavrne" gas koji se šalje gasovodom Severni tok 1.
"Za sada nema izjava stručnjaka o tome kako bi se životni vek nuklearnih elektrana mogao produžiti", rekao je Šolc i dodao da bi Nemačka trebalo da udvostruči napore da ubrza ekspanziju obnovljivih izvora energije, prenosi DPA.
Stručnjaci kažu da je samo pitanje vremena kada će Nemci – da li sopstvenim političkim odlukama ili voljom ruskog predsednika Vladimira Putina – biti potpuno odsečeni od snabdevanja ruskim energentima.
Odgovori političkih lidera su uključivali "udvaranje" drugim nacijama za snabdevanje tečnim prirodnim gasom (LNG) i pozivanje nemačke javnosti da smanji potrošnju energije.
Tri nuklearne elektrane trebalo bi da budu zatvorene do kraja 2022. godine kao deo nemačke energetske transformacije, nadaleko poznate kao "Energievende", u ekonomiju s emitovanjem manje gasova s efektom staklene bašte i bez nuklearne energije.
Fridrih Merc, šef konzervativnih demohrišćanskih demokrata (CDU), bio je glasan u svojoj kritici odgovora kancelara Olafa Šolca na rat u Ukrajini i potonjih napora da se zemlja odvikne od uvoza ruskih energenata.
"Dozvoliti nuklearnim elektranama da rade posle kraja godine bilo bi tehnički izvodljivo i pravno opravdano u svetlu aktuelnih događaja", rekao je Merc ranije u utorak.
Sa druge strane, ministar ekonomije Robert Habek i ministarka za životnu sredinu Štefi Lemke protive se produženju radnog veka nuklearnih elektrana, navodeći u zajedničkom saopštenju da takav potez nosi "velike ekonomske, pravne i bezbednosne rizike".