Glas Javnosti

KAKVA ĆE BITI SUDBINA OSNIVAČA VIKILIKSA: U Londonu počinje proces protiv ASANŽA! Ako ga izruče SAD čeka ga doživotna robija!

Svet
Autor: Glas Javnosti

Sudbina osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža mogla bi biti zapečaćena jer u Londonu danas započinje sudski proces protiv njega. U naredne tri nedelje odlučuje se o njegovoj sudbini - da li će biti izručen Sjedinjenim Državama na osnovu optužnice u osamnaest tačaka.

 

Ukoliko bude bio isporučen SAD, čeka ga doživotna robija. Strategija američkih tužilaca zasniva se na tome da Asanža ne napadaju kao publicistu, već kao hakera - odnosno ne zato što je podatke objavio, već što ih je nelegalno pribavio.

Osamnaest tačaka optužnice se svodi na tri stvari: Asanž je navodno pružio tehničku podršku Čelsi Mening koja je bila izvor Vikiliksa, zatim je podsticao da isporuči dodatni materijal i na posletku, objavom podataka Asanž je navodno ugrozio ljudske živote.

Od desetak zatvora u Londonu, britansko pravosuđe je za Asanža odabralo Belmarš, zatvor sa visokim merama sigurnosti na istoku glavnog grada napravljen za teroriste i teške zločince, u kome su uslovi tako loši da se u Vikipediji naziva "britanski Gvantanamo“.

Poslanica nemačke Levice Hajke Henzel otputovala je u London da prati saslušanje jer se tu, kako kaže, radi o "političkom procesu protiv istraživačkog novinara". Vikiliks je 2010. objavio oko pola miliona poverljivih i tajnih dokumenata američke administracije o ratovima u Iraku i Avganistanu, što su dokazi o američkim ratnim zločinima.

Asanž, dobitnik brojnih novinarskih priznanja, ima moćne neprijatelje, što je postalo jasno 2017. godine kada je američki šef diplomatije Majkl Pompeo nazvao Vikiliks "nedržavnom neprijateljskom obaveštajnom službom", a tadašnji američki ministar pravosuđa Džef Sešns nazvao je hapšenje Asanža "prioritetom".

Specijalni izaslanik UN za problem mučenja i okrutnog kažnjavanja Nils Melcer kaže da u slučaju Džulijana Asanža ne važe načela pravne države i da mu nisu omogućene stvari koje imaju i najgori zatvorenici u Hagu, poput češćih kontakata sa advokatima i pristupa pravnim spisima.

Mali je korak od pravne države do tiranije, ukoliko može da bude proglašen za špijuna onaj ko informiše javnost o državnim ratnim zločinima.

(Glas Javnosti/Dojče Vele)

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR