Stariji menadžer u kanadskoj kompaniji koja zapošljava studente da vode marketing za male biznise Hanu Rauma bio je pod velikim stresom. Upravljanje s 83 zaposlena ga je iscrpljivalo. Ali sve se promenilo u oktobru prošle godine kada je firma počela da koristi autonomnog menadžera američke kompanije Inspira.
Novi šef radio je pomoću veštačke inteligencije (AI) i pomagao je da se napravi raspored zaposlenih koji rade na daljinu i imaju fleksibilno radno vreme, planirao je njihove zadatke unapred.
Rauma za svog kolegu ima samo reči hvale, jer te su mu asistencije značajno smanjile nivo stresa s kojima se pre suočavao, a zaposleni su, piše BBC, radili brže i bili su produktivniji.
- Mogu se fokusirati na rast kompanije i na pozitivne stvari. Dobio sam nekoliko godina života, sigurno - kaže Rauma koji tvrdi i kako mu se poboljšao kvalitet odnosa sa zaposlenima s kojima je pre razgovarao jedino o problemima, a sada se mogu dotaći raznih tema.
Taj je menadžer, i 26 od njegovih 83 zaposlenih, učestvovao ustudiji Inspire i univerziteta Kolumbija, Arizona i Viskonsin kojoj je cilj bio da uporedi rad AI i ljudskog šefa.
Učesnici su bili podeljeni u tri grupe - jednu je vodio čovek, drugu AI šef, a treću oboje i šef od krvi i mesa i AI šef.
Rezultati su pokazali da je AI šef uspeo da motiviše 44% zaposlenih da unapred isplaniraju svoj radni dan i 42% ih nije kasnilo na posao. Ljudski šef je u podsticajima da isplaniraju dan bio tek nešto uspešniji, 45%, a u njegovoj se smeni 44% zaposlenih prijavljivalo na vreme. Međutim, kada su se udružili, ti su rezultati skočili na 72%, odnosno 46%.
Uprkos tome što je studija statistički mala i koncentrisana na određenu vrstu radnika i područje rada, njeni rezultati ukazuju na zanimljive implikacije za kompanije koje uvode AI alate.
Talas zamene dela zaposlenih s AI je već počeo
Kompanije UPS, Klarna, Dell i druge najavile su značajna smanjenja radnih mesta ove godine, jer će mnoge pozicije zameniti veštačkom inteligencijom. Profesor Paul Turman sa Univerziteta Kolumbija u Njujorku tvrdi da bi potpuna zamjena ljudi na tim pozicijama za AI bila greška.
- Srednji menadžment je najključniji sloj u svakoj organizaciji. Mentorstvo i uočavanje problema koje samo ljudsko oko vidi, te prilagođavanje tome nešto je što samo ljudski menadžer može da odradi kako treba. Takođe, AI alati ne bi smeli da postanu alati za strogi nadzor koji mere svaku minutu koju je zaposleni proveo na ručku i beleže je li pojeo dovoljno salate ili ne. Ne želimo ići tako daleko. Treba naći pravi način da se ohrabre dobra ponašanja - kaže profesor.
Ipak, možda je najnezgodnije vezano uz AI šefove njihova ranjivost, odnosno kibernetička sigurnost, upozorava Džejms Bor, direktor konsultantske firme za kibernetičku sigurnost Bores.
- Ako imate AI šefa i dali ste mu sve procese, procedure i intelektualno vlasništvo kompanije, neko ga može hakovati i klonirati, odnosno zatražiti otkupninu za povrat podataka - kaže Bor.
Navodi i da će jako teško biti ponovno pronaći ljude jednom kad ih se otpusti i zameni veštačkom inteligencijom. Što se više kompanija automatizuje i ljudi zamene tehnologijom, to je firma manje otporna i lakše zamenjiva.
Glas javnosti B010S