Rusija, navodno, premešta zalihe krvi blizu ukrajinskih granica u sklopu gomilanja medicinskih zaliha, vojne opreme i vojnika.
Kako tvrde sagovornici američke TV mreže, gomilanje zaliha krvi moglo bi da uputi na konkretne planove za napad. Naime, kako se ističe, zalihe krvi potrebne su za lečenje žrtava tokom sukoba, a obično imaju ograničen rok trajanja, do 42 dana, odnosno do godinu dana ako je krvna plazma smrznuta.
Sadašnji i bivši američki funkcioneri objašnjavaju da su pokazatelji poput zaliha krvi ključni da bi se odredilo je li Moskva spremna da izvrši invaziju. Međutim, jedan od američkih funkcionera upozorio je na prisutnost ruskih zaliha krvi u blizini ukrajinske granice nije apsolutni pokazatelj vojne ofanzive. To je samo jedan od mnogih elemenata koje SAD nadziru na granicama.
Sa druge strane, Ukrajina je potpuno prećutala da je Rusija premestila bilo kakve zalihe krvi na prve linije fronta, čime su dodatno porasle napetosti u odnosu Vašingtona i Kijeva.
"Takve vesti su element informacijskog i psihološkog ratovanja. Svrha takvih informacija jeste širenje panike i straha u našem društvu", prokomentarisala je zamenica ukrajinskog ministra obrane Hana Malijar, kako prenosi B92.
Bela kuća upozorila je administraciju predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da umanjuje važnost razvoja događaja, te da bi ignorisanje pretnje moglo da ih dovede u situaciju da budu nespremni za potencijalni ruski napad.
"Razumemo tešku poziciju ukrajinskog predsednika Zelenskog i pritisak pod kojim se nalazi. Ali on u isto vreme umanjuje rizik od invazije i traži oružje za odbranu u vrednosti od nekoliko stotina miliona dolara. Mislimo da je važno biti otvoren i iskren u vezi sa pretnjom", poručili su iz Bele kuće.
Više od 100.000 ruskih vojnika i tenkova nalazi se na ukrajinskoj granici, a taj broj bi mogao da se udvostruči u sledeće dve do tri nedelje. Zapadni obaveštajci veruju da bi Rusi mogli da budu spremni za "punu" invaziju do sredine februara, ali ističu da bi manji napad mogao da izazove eskalaciju u bilo kom trenutku.
Američki ministar obrane Lojd Ostin objasnio je da postoji više opcija koje su dostupne ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, uključujući zauzimanje gradova i značajnih teritorija, ali i provokativne političke radnje poput priznavanja otcepljenih teritorija.
Rusija snabdeva Evropu gasom preko ukrajinske mreže i Severnog toka 1 koji ide kroz Baltičko more.
Ukrajinski gasni transportni sistem u državnom je vlasništvu i snabdeva Evropu više od pola veka. Za tranzit, Kijev od Moskve dobija dve milijarde dolara naknade, a ST1 ima kapacitet od 55 milijardi kubnih metara. Bude li Severni tok 2 odobren, taj kapacitet će se udvostručiti, a ukrajinski sistem bi tada mogao da bude iskljućen i Kijev ostane bez pozamašne tranzitne naknade.
- Prilično smo uvereni da je to deo Putinovog plana da oslabi Ukrajinu i da je učini ranjivijom. Ako je ukrajinski gasovod netaknut i operativan, Rusija se oslanja na njega. Ako ukrajinskog gasovoda nema jer postoji Severni tok 2, to je razlog manje da Rusija ne napada, rekao je Tajmsu Andrej Kelin, ruski ambasador u Londonu.
Istovremeno, Rusija nastoji da uspostavi nove veze s Kinom. Kremlj želi da postakbne privrednu saradnju sa "perspektivnim partnerom" Pekingom, što bi uključivalo slanje više gasa i nafte u Kinu.
Rusija već ima jedan gasovod Snaga Sibira, koji vodi gas isključivo u Kinu. Radi se o projektu vrednom 55 milijardi dolara, koji je ujedno najveći u ruskoj istoriji, a usledio je nakon sankcija koje su zapadne zemlje uvele Rusiji zbog napada na Ukrajinu 2014. godine.
Očekuje se da će Gasprom, ruska državna energetska firma, ove godine finalizovati dogovor za drugi naftovod od Sibira do Kine, poznat kao Snaga Sibira 2.
Ruski diplomata u Velikoj Britaniji ističe da bi povećanje broja gasovoda prema Kini za Rusiju bilo mnogo isplativije, stabilnije i mirnije nego prema Evropi.
Kelin tvrdi da Moskva nije zabrinuta zbog potencijalnog otkazivanja gasovoda Severni tok 2, projekta vrednog 11 milijardi dolara, jer bi u tom slučaju na gubitku mnogo više bili Evropljani i evropske privatne firme.
Prema nedavnim podacima kineske Glavne carinske uprave, trgovina između Kine i Rusije prošle godine je porasla na rekordnih 146,88 milijardi dolara, što je 36 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Danas bi trebalo da se održi sastanak Saveta bezbednosti UN-a o gomilanju ruskih snaga na granici s Ukrajinom, a američki zvaničnici su pozvali Rusiju da "iskoristi ovu priliku kako bi objasnila šta radi."
BONUS VIDEO: DOKTOR ALEKSANDAR RADOJEVIĆ O ZAGAĐENOSTI KAO TIHOM UBICI