Vukčević objašnjava da se do dokaza o „žutoj kući“ došlo tokom istrage koju je Hag vodio protiv Ramuša Haradinaja.
-Sve što je nađeno u Albaniji je fotografisano, a na licu mesta je utvrđeno da je bilo medicinskog otpada i krvi za koje su lokalni Albanci tvrdili da je krv životinja. Međutim, u tom timu je bio i forenzičar Hoze Barabar, koji je kada je uzeo uzorak odamah rekao da je u pitanju ljudska krv. Posle toga je sav taj medicinski otpad fotografisan, pokupljen i odnet u Haški tribunal,- priča Vukčević.
Kako kaže on, kada je za dokaze koji su doneti u Hag utvrđeno da nemaju veze sa slučajem Haradinaj taj materijal je propao.
Bivši tužilac navodi da je šef istražitelja bio Patrik Lofer, a da su tu bili patolog Peruanac Hoze Pablo Barabar i američki novinar Montgomeri u pratnji pripadnika Kfora.
Vukčević tvrdi da je tada imao dobru saradnju sa Haškim tribunalom i da je od njih dobio svu foto dokumetaciju iz Albanije, ali ne kao zvaničnu.
-Čim sam dobio odmah sam sve to proverio preko našeg poznatog lekara koji mi je objasnio na osnovu medicinskog otpada koji se video na fotografijama, kao i naziva medikamenata koji su se pominjali da se to koristi za relaksaciju mišića i to prilikom transplantacije organa. To je bio signal da je tamo zaista tako nešto rađeno. Da bih i zvanično mogao da reagujem, od Saveta bezbednosti UN tražio sam tu foto dokumetaciju i zvanično, i to je dostavljeno,- objašnjava on.
Bivši tužilac priča dalje da je tadašnji pravni savetnik u američkoj ambasadi Sen Lazaro, koji je inače i sam bio tužilac i sa kojim je bio u korektnim odnosima, načuo da se nešto dešava i došao je da vidi o čemu se radi.
-Pokazao sam mu svu dokumentaciju i tu je prvi put pomenuto ime Hašima Tačiji – iako je on u to vreme bio njihov miljenik. Pitali su me za naš sledeći potez, i ja sam im rekao da bismo mi to proverili, jer smo u međuvremenu dobili saznanja da su na 11 lokacija u Albaniji sahranjeni posmrtni ostaci ljudi kojima su izvađeni organi,- navodi bivši tužilac.
Vukčević dalje kaže da su Amerikanci organizovali njegovu posetu Tirani kako bi se sastao sa njihovom tužiteljkom Inom Ramom koju je zamolio da zajedno provere ta saznanja.
-Tražila je tri dana da malo razmisli ali kada smo se vratili obavestili su nas da oni neće da sarađuju sa nama na tu temu. Posle toga sam otišao u Evropski parlament gde sam pomenuo ovu temu. I tu je bio Dik Marti, tada na mestu izvestioca za ljudska prava u Savetu Evrope, koji mi je prišao i zainteresovao se. Posle toga je on došao u Beograd i ja sam mu dao sve što smo imali što je on proverio na terenu i utvrdio da je sve što smo mi našli tačno. Jedino što nije urađeno jeste ekshumacija posmrtnih ostataka jer to nisu dozvolili Albanci,- kaže Vukčević.
On podseća i da je kasnije doneta odluka o formiranju Specijalnog tužilaštva na čelu sa Klintom Vilijamsonom a potom Dejvidom Švendimenom. Vukčević kaže da je Vilijamson prethodno, uz logističku podršku Srbije, u prostorijama Specijalnog tužilaštva u Ustaničkoj saslušao oko 200 do 300 svedoka vezano za taj slučaj.
-Tada je dobio potvrdu tih navoda i tada je doneta definitivna odluka o formiranju Specijalnog suda za ratne zločine OVK,-otkriva Vukčević.
Specijalni istražni tim EU formiran je 2011. kako bi vodio nezavisnu istragu o navodima Dika Martija. Prvi glavni tužilac tog tima bio je Amerikanac Klint Vilijamson, a 2014. zamenio ga je Dejvid Švendimen, takođe Amerikanac. U septembru 2018. za specijalizovanog tužioca imenovan je Džek Smit, koji se tokom pravničke karijere u Sjedinjenim Državama dugo bavio istragom političkih zločina visokog profila, a od 2008. do 2010. bio je istražni koordinator u tužilaštvu Međunarodnog krivičnog suda.
(Glas javnosti/Sputnjik)