Predstavnici režima su je optužili da se odmetnula od dražave i da hoće da uvede „četvrtu granu vlasti“
Odbijanje skupštinskog Odbora za pravosuđe, lokalnu samoupravu i državnu upravu da usvoji pet godišnjih izveštaja o radu Vrhovnog javnog tužilaštva (VJT), od 2020. do 2024. godine, uz obrazloženje da nisu celovito predstavljene aktivnosti javnih tužilaštava, očigledan je znak da režim želi da razreši Zagorku Dolovac sa dužnosti vrhovne javne tužiteljke.
Razlog tome je što režim želi da Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK) pređe pod ingerencije VJT u Beogradu. Vlast na taj način želi da kontroliše bitne krivične postupke koje su u nadležnosti tog JTOK-a, ali prethodno je neophodno da Dolovac bude razrešena.
Da se režimu veoma žuri da što pre razreši Dolovac, koju je profesorka prava Vesna Rakić Vodinelić svojevremeno označila kao „rodonačelnicu ćutljivog činovničkog reda“, vidi se i po tome što je predsednik Odbora Uglješa Mrdić u nedelju popodne sastanak zakazao već za ponedeljak.
Tako tako kratkoročnom pozivu Dolovac se nije odazvala, što je dodatno rasrdilo režim, koji je njeno izostajanje sa sednice protumačilo kao ultimativni čin nepoštovanja.
Predsednica Udruženja tužilaca Srbije Lidija Komlen Nikolić ocenila je za N1 da je tok sednice Odbora bio „nepristojan, uz neuvažavanje kolega koje sede naspram vas“.
„Ustav izričito propisuje da vrhovni tužilac ne odgovara Skupštini za postupanje u pojedinačnom predmetu. Tačka. Ono što se dešavalo i o čemu su pokušali da diskutuju na sednici je Ustavom izričito određeno da ne može da se radi. Postavljena su pitanja na koja ne treba da se odgovara, koja se tiču određenih predmeta“, rekla je Komlen Nikolić.
Ona sednicu vidi „kao vrstu predstave“ i naglašava da „neusvajanje izveštaja ne može da proizvede konkretnu posledicu“.
Podseća da je zakonima o nezavisnim telima kao što su Zaštitnik građana i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti izričito propisano da se njihovi izveštaji o radu usvajaju.
„Međutim, u zakonu o javnom tužilaštvu izričito stoji da se izveštaj podenosi Skupštini. Vrhovno tužilaštvo je to redovno podnosilo, dostavljalo svake godine, ali imate situaciju da Skupštinu to jednostavno nije interesovalo“, ocenila je Komlen Nikolić.
Upitana da li se takvom sednicom priprema teren za razrešenje Dolovac, Komlen Nikolić je istakla da se teren za razrešenje vrhovnog javnog tužioca „ne priprema na takav način“.
„Eventualno bi, prema proceduri, vrhovna javna tužiteljka u disciplinskom postupku mogla da bude proglašena odgovornom za teži disciplinski prekršaj koji bi bio razlog za razrešenje. Onda bi u postupku pred Visokim savetom tužilaštva, koje je drugostepeni organ – u kome ona ne može da glasa, ali ne može ni ministar pravde, što je jako bitno – predlog o razrešenju eventualno mogao da ide ka Skupštini“, zaključila je Komlen Nikolić.
Dolovac su predstavnici vlasti u Pravosudnom odboru optužili da su njeni saradnici odlazili u Sjedinjene Države kako bi dobili instrukcije o tome kako da uhapse predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
To što Odbor nije usvojio izveštaje o radu tužilaštva, prorežimski mediji su sinhronizovano protumačili kao gubitak legitimiteta Dolovac.
VJT je, s druge strane, u svom saopštenju isatklo da je takvo ponašanje Odbora „najteži do sada zabeleženi oblik neprimerenog uticaja na Javno tužilaštvo, koji ima za cilj sprovođenje najavljenih izmena u tužilačkoj organizaciji“.
„Vrhovno javno tužilaštvo osuđuje ovakav postupak predsedavajućeg narodnog poslanika Mrdića, koji predstavlja zlonamerni pokušaj ostvarivanja teškog neprimerenog uticaja na Vrhovnog javnog tužioca i javno tužilaštvo u celini“, navedeno je između ostalog u saopštenju VJT.
Rat koji trenutno bukti između režima i Dolovac po svim obeležjima podseća na žestoku i vrlo emotivnu svađu doskorašnjih partnera, od kojih je onaj fizički superiorniji, a u ovom slučaju to je režim, umislio da je postao žrtva neverstva slabijeg partnera, što je u ovom slučaju Dolovac.
Donedavno je, međutim, sve bilo potpuno drugačije, i ko je taj par posmatrao sa strane, mogao je da zaključi da je reč o skladnom dvojcu pred kojim je svetla i sigurna budućnost.
Za takvu idiličnu sliku gotovo u potpunosti je bila zaslužna Dolovac, koja je godinama doslovno izbegavala da postupa u brojnim i očiglednim primerima kršenja zakona, a sve to zbog neumoljivog, zapravo agresivnog navaljivanja snažnijeg partnera, dakle režima.
Koliko je Dolovac bila neprimetna i koliko se nije mešala u svoj posao svedoči i bizarni incident u kome je ona bila žrtva.
Upravo zbog toga što se javnost pitala gde je to ona i zašto se ne oglašava povodom brojnih kršanja zakona, jedan građanin joj je, kada ju je prepoznao na aerodromu, prišao i pokušao da bude duhovit, pa je je upitao: „Zar ste Vi još živi?“.
Zbog toga je osuđen na devet meseci kućnog zatvora jer je Dolovac, obznanio je to kasnije Treći osnovni sud u Beogradu osetila straha i ugroženost takvim njegovim ponašanjem, Ako ništa znatiželjnik je dobio ono što je tražio – potvrdu da je Dolovac živa, jer da nije ne bi ni mogla da ga tuži.
Međutim, sve se promenilo kada je Dolovac, zbog sumnje na koruptivne radnje, donela odluku da spisi predmeta u vezi sa padom nadstrešnice budu dostavljeni JTOK-u.
To je režim protumačio kao „tužilački državni udar“ i od tada je, zajedno sa prvim tužiocem za organizovani kriminal Mladenom Nenadićem, targetiraju prorežimski mediji.
Takva odluka je doneta jer je utvrđeno činjenično stanje ukazivalo na osnovanu sumnju da su izvršena krivična dela koja spadaju u nadležnost državnih organa nadležnih za organizovani kriminal i terorizam.
Samo nekoliko dana kasnije, Dolovac se sastala sa tadašnjim šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuelom Žiofreom. Oni su pričali o tužilačkoj saradnji, a mnogi su u tome videli da je Dolovac dobila zaleđinu „iz Evrope“.
To što su nekadašnji ministri Tomislav Momirović i Goran Vesić uhapšeni u okviru istrage o zloupotrebama pri rekonstrukciji železničke stanice u Novom Sadu i pruge ka Kelebiji, prorežimski mediji zato su označili kao „tužilački državni udar“ koji se sprovodi po „nalogu Evropljana“.
U međuvremenu je JTOK osim za slučaj pada nadstrešnice počelo i predistražni postupak u slučaju Generalštaba, a i u tom postupku su prikupljeni dokazi o sumnji da su pojedini ministri „zloupotrebili svoj položaj na štetu svih građana“.
To što je JTOK počelo da radi svoj posao toliko je razbesnelo predsednika Srbije Aleksandra Vučića da je izjavio na jednoj televiziji sa nacionalnom frekvencijom da je većina tužilaca u Srbiji „korumpirana banda“i da su tužioci TOK-a „kriminalci“.
Vrhunac kampanje protiv Dolovac, koja je rezultirala pomenutom skandaloznom sednicom skupštinskog Odbora za pravosuđe, lokalnu samoupravu i državnu upravu, dostignut je kada je pomenuti predsednik tog odbora Uglješa Mrdić odlučio da otpočne štrajk glađu.
Inicijalno, Mrdić je štrajk glađu otpočeo sa zahtevom da budu uhapšeni bivši predsednik Skupštine akcionara Infrastrukture Železnice Srbije Nebojša Bojović i bivši izvršni direktora te kompanije Milutin Milošević „zbog njihove odgovornosti za pad nadstrešnice“.
Međutim, u izjavi prorežimskim medijima nakon što je prekinuo štrajk glađu, Mrdić je naveo prave razloge zbog kojih se odlučio na tako drastičan potez.
„Tražiću izmenu seta pravosudnih zakona, boriću se na politički način u parlamentu, ne bi li na taj način isterao svoju borbu za istinu i pravdu do kraja. Srbiji je potrebna reorganizacija i tužilaštva i sudstva i moramo da vratimo oteto tužilaštvo pod kontrolu države. Tužilaštvo i deo sudstva koje je oteto od države treba da se vrati pod kontrolu države Srbije u skladu sa Ustavom Republike Srbije“, naveo je tada Mrdić.
Dve nedelje nakon te izjave Mrdić je, po onome što se moglo čuti i videti na pomenutoj sednici Odbora, počeo „borbu za reorganizaciju tužilaštva i sudstva“ otvorenim obračunom sa Zagorkom Dolovac.
Glas javnosti/V06S