"Ako neko misli da će nas na taj način priterati uza zid, zavrtati nam ruku kako bismo na nešto pristali, treba da zna da i mi možemo da promenimo način ophođenja", rekao je on u intervjuu za "Večernje novosti".
On je projekat takozvane kosovske nezavisnosti ocenio kao neuspeo, i dodao da nema razumne alternative pregovorima koji se vode između Beograd i Prištine.
Odnos sa Prištinom opisao je kao Gordijev čvor koji mrse duge decenije.
"Ne može se razgovarati o tom pitanju sa uverenjem da ga je moguće razmrsiti u kratkom roku", ocenio je Selaković.
On je rekao da Beograd ostaje posvećen dijalogu, a da su očuvanje mira, stabilnosti, državnih i nacionalnih interesa na KiM prioriteti u tom procesu.
Selaković je istakao i da Srbija poštuje teritorijalni integritet BiH, upravo ono što je Srbiji napadnuto na KiM, kao što poštuje i integritet Republike Srpske.
"Pokušaji određenih političkih faktora, da za razliku od procesa secesije KiM, u BiH vode proces unitarizacije, kako bi se obesmislila dejtonska struktura Bosne. U tom smislu ne može biti paralele između KiM i BiH. Sagovornike uvek pitam o kom se principu tu radi - zašto se jednima omogućava nešto što se drugima uskraćuje", poručio je on.
Kako je ocenio, Srbiji se ne postavlja pitanje da prizna Kosovo da bi postala članica EU, i podsetio da i pet zemalja Unije ne priznaje jednostranu nezavisnost Kosova.
Dodao je da je priče o navodno novoj koncepciji Zajednice srpskih opština više video u medijima, nego što je čuo u razgovorima oko KiM, sa evropskim i američkim zvaničnicima.
"Ono o čemu jedino može da se razgovara je sprovođenje Briselskog sporazuma", rekao je on i dodao da je od Lajčaka i Eskobara dobio najčvršća uveravanja da EU i SAD utiču na Prištinu da taj sporazum sprovede i formira ZSO.
Selaković je rekao da uvek postoje zahtevi iz EU da se uskladi spoljna politika i Srbija se odrekne dobrih veza sa Rusijom i Kinom. Podsetio je da i u EU postoje zemlje članice koje se ne odriču takvih dobrih odnosa sa Rusijom i Kinom.
"Naša obaveza je jasna, onog trenutka kada postanemo članica EU tada treba da usklađujemo našu spoljnu i bezbednosnu politiku.
BONUS VIDEO: Ovo su stvarni rejtinzi političkih stranaka