Posle dvadeset godina od petooktobarskih promena oni koji su bili glavni pokretači , pripadnici Pokreta „Otpor“ uglavnom su pali u zaborav ili se o njima malo zna.
Deo generacija koja je stala iza skupljene, uzdignute pesnice kao simbola bunta protiv jednog vremena i jednog režima, vodeći oktobarsku revoluciju platio je cenu otpora i u postpetooktobarskoj Srbiji.
U prvim redovima „Otpora“ devedesetih bili su kao vođa pokreta u Valjevu, slikar Bogoljub Arsenjević Maki koji je 2010. godine uhapšen zbog ponovljenog sudskog postupka za incident koji se dogodio na mitingu protiv Miloševićeve vlasti prilikom zauzimanja zgrade SO Valjevo.
Makiju se od oktobarskih promena pa sve do informacije 2010. godine da je uhapšen gubi svaki trag. I posle puštanja na slobodu valjevski slikar se potpuno povukao iz javnosti, a pitanja šta danas radi i gde je,ostala su bez odgovora. Njegovi Valjevci ga dugo nisu videli i nemaju informaciju gde im je nekada poznati sugrađanin.
Možda je potvrda one izreke da svaka revolucija jede svoju decu sudbina otporaša Momčića Veljkovića iz Požarevca, koji je devedesetih trpeo maltretiranja tadašnjih vlasti, a 1999. sa još dvojicom otporaša bio pretučen. Veljković se dugo godina posle petog oktobra borio da „zaradi parče hleba“,a radio je kao novinar i pomoćnik magacionera. Postupak koji je u Požarevcu vođen protiv sina bivšeg predsednika Srbije , Marka Miloševića i petorice njegovih saradnika zbog premlaćivanja otporaša, okončan je tako što je proglašen za zastareo, a plaćanje sudskih troškova od 822. 000 dinara dodeljeno pretučenim buntovnicima Momčilu Veljkoviću i Nebojši Sokoloviću.
Pored pomenutih, iz javnog života povukli su se Miljana Jovanović i Branko Ilić koji su, svojevremeno, primili,u ime Otpora , u Stokholmu MTV-jevu nagradu "Free Your Mind”. Miljana Jovanović živi u Beogradu i bavi se dizajinom, dok je Branko Ilić napustio Srbiju i bavi se muzikom u Americi..
Među onima koji su digli ruke od politike je i Vukašin Petrović, nekada u unutrašnjoj organizaciji Otpora zadužen za odnose sa medijima, a kasnije sekretar Nezavisnog udruženja novinara Srbije. Petrović takođe živi u SAD. Proganjani novosadski otporaš Stanko Lazendić radi u Građevinskoj inspekciji, a Subotičanin Robertino Knjur je profesor u srednjoj školi.
Za razliku od već pomenutih , neke njihove kolege dobro su se „uhlebile“ i ostali su deo javne i političke scene u Srbiji,a neki postali poznati i u svetu. Srđan Milivojević, perjanica kruševačkog Otpora i Nenad Kontantinović završili su otporašku karijeru kao poslanici i funkcioneri Demokratske stranke. U redovima demokrata obreo se i Slobodan Homen, koji je bio i državni sekretar u Ministarstvu pravde .
Jedan od osnivača Otpora je i Ivan Andrić, koji je u ono vreme bio član Građanskog saveza Srbije. Posle 5. oktobra bio je u nekoliko skupštinskih saziva narodni poslanik i član različitih skupštinskih odbora. Poslednji politički angažman mu je bio u Liberalno –demokratskoj partiji Čedomira Jovanovića, kao i Dejanu Ranđiću, njegovom kolegi iz Otpora.
Ipak, najpoznatiji svetski otporaši su Ivan Marović koji je takođe u Americi , često je bio angažovan kao konsultant i predavač na temu organizovanja nenasilnih rušenja vlasti, ali je postao poznat i po videoigrici koju je svojevremeno osmislio i koja predstavlja simulaciju nenasilne borbe.
Drugi, u svetu poznati otporaš danas, je rektor jednog od tri najpoznatija Univerziteta u Velikoj Britaniji, na kome je studirao i britanski princ Vilijam. Srđa Popović, poznati aktivista Otpora, bavi se ovih dana studentima i njihovim problemima na Univerzitetu Sent Endrjuz u Škotskoj.
(Glas javnosti/O.M.)