Glas Javnosti


SRBIJA 'LEGLO' TRGOVINE LJUDIMA: Evo gde najčešće 'završe' žrtve

Hronika
Autor: Glas javnosti

U prva tri meseca ove godine evidentirane su 22 žrtve trgovine ljudima u Srbiji, što je više od polovine ukupnog broja žrtava za celu prošlu, 2019. godinu, prema izveštajima o ljudskom "trafikingu".

Reč je o ustanovi socijalne zaštite koju je osnovala Vlada Republike Srbje 2012. godine. Od njih stižu još svežiji i alarmantniji podaci - do kraja jula ove godine identifikovana je čak 41 žrtva trafikinga. Time je broj žrtava već premašio prošlogodišnju neslavnu brojku.

Ne postoji profil trgovca ljudima niti profil žrtve, a sami načini eksploatacije su brojni, pa ih karakterše nehuman, nasilnički odnos lišen ljudskosti, a to je ujedno i jedno od najtežih dela protiv čovečnosti.

Mame vas u zamku sitnim uslugama

- Način izvršenja krivičnog dela uništava dostojanstvo, samopoštovanje i emocije osobe koja je eksploatisana, kao i njenu sposobnost da upravlja svojim životom, bude nezavisna i uključena u zajednicu u kojoj živi - objašnjavaju iz Centra temeljitost zlostavljanja navodeći da ipak postoji odrednica krivičnog dela trgovine ljudima - da je neko zloupotrebio težak položaj u kome se druga osoba nalazi ili da je zloupotrebio svoju nadmoć u odnosu na neku osobu.

Primer takvog postupanja je udaja kćeri za osobu koju ona nije odabrala i uprkos njenom protivljenju, a da roditelji, navode iz Centra, za to dobiju novac. Nastavak je da mlada u novoj porodici bude prisiljena na krivična dela, fizički zlostavljena, ucenjena i zastrašena. Međutim, to nije jedini primer "podložnosti osobe za eksploataciju i osobe ili osoba koji će tu podložnost zloupotrebiti".

Trgovina ljudima je moguća i u slučajevima porodica na rubu egzistencije, u slučaju bolesti jednog od članova za čije se ozdravljenje nema novca, zatim u slučaju gubitka posla, kada izvor prihoda od kojih se porodica izdržava presušuje... Onda se pojavljuje posrednik koji bi trebalo da pruži pomoć, a koji zapravo traži uzvratnu uslugu.

- Neko vam čini sitne usluge, potom sve veće, a posle nekog vremena počinje da traži da vi njemu pomognete u njegovoj teškoj situaciji - dodaju iz Centra dalje navodeći da su manipluacija i fizičko kažnjavanje načini na koje se neko dovodi u situaciju da bude eksploatisan, te da "trgovac" može biti bilo ko, kao i da je to često osoba koja je žrtvi poznata i u koju ima poverenja.

Koje su najčešće vrste eksploatacije

Vrsta eksploatacije može biti seksualna, radna, prinudni brak, vršenje krivičnih dela, ilegalno usvojenje i višestruka, među kojima se, na primeru ovogodišnjih podataka za period januar - jul ističe seksualna.

Za prvih sedam meseci 2020. bilo je četiri maloletne i 11 punoletnih seksualno eksploatisanih žena, ukupno 15. Mada su žrtve trgovine ljudima i odrasli i deca, nema podataka o seksualno eksploatisanim muškarcima - ni maloletnim ni odraslim.

Takođe, žrtve trafikinga su češće bile žene - u kategoriji maloletnih reč je o 11 osoba ženskog pola, što je za tri više nego u slučaju osoba muškog pola i u kategoriji punoletnih bilo ih je 16, za deset više nego u slučaju muškaraca. U sve četiri kategorije, najviše je, dakle, bilo žrtava među punoletnim osobama ženskog pola.

Prema podacima Centra, žrtve trgovine ljudima u Srbiji su pre svega građani Srbije i u većini slučajeva se eksploatišu u Srbiji i to u mestu življenja ili najčešće do 50 kilometara udaljenosti od mesta življenja.

- Jedan deo državljana Srbije eksploatisan je u drugim zemljama: Belgija, Slovenija, Francuska, Italija, Danska, Nemačka - naveli su.

Eksploatacija ne isključuje ubistvo

Prema njihovim podacima, mučenje do smrti nije retkost.

- S jedne strane, trgovci ljudima ne prezaju od fizičkog kažnjavanja i svih vidova zlostavljanja žrtve koji mogu dovesti do njene smrti. S druge strane, sam način izvršenja krivičnog dela predstavlja višestruku duboku truamu za žrtvu, koja može dovesti do njenog potpunog fizičkog i psihičkog iscrpljivanja, propadanja ličnosti, suicida ili pokušaja suicida i smrti od iscrpljenosti.

Trgovci ljudima eksploatišu žrtvu bez ikakvih skrupula dokle god ona može da im donosi novac, a potom je najčešće ostavljaju, poptuno nesposobnu da se o sebi brine ili je prodaju, čak ustupaju, nekom drugom za dalju eksploataciju. Navođenje žrtve na korišćenje narkotika i alkohola takođe može predstavljati rizik po njen život i dovesti do smrtnog ishoda - pobrajaju moguće ishode u odgovoru na pitanje da li žrtvama trfikinga preti smrtna opasnost.

Oporavak spasenih traje godinama

Pitanje resocijalizacije, stvarnog "povratka u život" spasenih, posebno je teško. Iskustva nadležnih kažu da je reč o procesu koji može trajati godinama i koji zahteva angažovanje i pojedinca i društva i stručnjaka.

- Neke žrtve se vraćaju porodici, neke nastavljaju samostalni život. Kod odraslih žrtava ovo zavisi od njihove odluke i prirode porodičnih odnosa. Deca žrtve se vraćaju u porodicu ukoliko je porodica u stanju da obezbedi detetu potrebnu podršku, pod uslovom da nije učestvovala u eksploaatiji deteta, ili im se oporavak obezbeđuje na nekom od organizovanih vidova smeštaja, u hraniteljskoj porodici ili ustanovi za decu. U svakom slučaju nastoji se da se izgradi podržavajuće okruženje koje će omogućiti bezbednost, oporavak i integraciju uz pružanje potrebnih usluga - naveli su iz Centra uz napomenu da je oporavak individualna stvar.

Opominju da je iskustvo žrtve trafikinga višestruka trauma različitog stepena.

- U zavisnosti od stepena traumatizacije, karakteristika ličnosti, načina reagovanja i mehanizama odbrane, zdravstvenog stanja, izvora podrške u porodici i okruženju i ličnih snaga, oporavak može biti izuzetno zahtevan i dugotrajan. Ovaj period je individulan za svaku žrtvu. Može trajati par meseci ili par godina, u ređim slučajevima značajno duže. Od otkirvanja pa nadalje, žrtvi se pruža specijalizovana podrška: zastupanje u sudskom postupku ukoliko se žrtva u njemu pojavljuje u svojstvu svedoka ili oštećene; psihoterapija i psihološka podrška, psihosocijalna podrška, podrška u ostvarivanju prava, zapošljavanju, materijalna podrška, zatim obezbeđuje se zdravstvena zaštita, podrška u školovanju, pomoć u naturi i drugo. Svi ovi vidovi podrške, uz konstantno prihvatanje, psihološku prvu pomoć, iskazivanje poverenja i savetodavno usmeravanje načini su kojima se obezbeđuje oporavak.

Ujedno, naveli su da je dužina sudskih postupka u Srbiji jedan od problema u borbi protiv trgovine ljudima, ali da konačna osuđujuća presuda prema trgovcu značajna žrtvama jer šalje poruku da je njihova patnja prepoznata.

Trgovina ljudima se ne dešava "tamo negde"

Vest o hapšenju muškarca H. J, iz Novog Pazara, starog 67 godina, objavljena je 28. avgusta. Na silu je držao četiri devojke starosti 21, 22, 25 i 36 godina, zahtevajući da pružaju seksualne usluge gostima njegovog ugostiteljskog objekta.

Devojkama je, kako se sumnja, pretio i oduzeo im je lična dokumenta, saopšteno je iz Policijske uprave Novi Pazar, preneo je ranije Tanjug.
H. J. se tereti za krivično delo trgovina ljudima.

(Glas javnosti/Telegraf)

 

Pratite nas na našoj Facebook , Instagram , Telegram , Tiktok , Jutjub stranici, ali i na X nalogu.

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR