On je kazao da će ovu finansijsku pomoć države koja počinje za 10 dana i na koju će imati pravo i deca koja nisu dobila pomoć za mlade, odnosno ona rođena posle 21. novembra 2006, biti isplaćena do 25. septembra, odnosno najkasnije do 1. oktobra.
"Prijava će biti veoma jednostavna, elektronski preko Uprave za trezor. Biće potrebno isto kao i za sve dosadašnje pomoći koje smo isplaćivali. Majke treba da unesu broj lične karte, JMBG, ime i prezime i broj računa, odnosno da se izabere banku u kojoj se žele da im pomoć bude isplaćena. To ne traje više od 40 sekundi", kazao je Mali.
On je naglasio da država isplatom ove jednokrane novčane pomoći deci državljanima Srbije, daje podršku roditeljima na početku školske godine i pokazuje snagu svojih finasija i osnove svoje ekonomske politike.
Mali je kazao je i da će u ovu svrhu biti izdvojeno oko 12 milijardi dinara iz budžeta.
On je podsetio i da je država prošle godine isplatila tri jednokratne pomoći za mlade od 16 do 29 godina.
Prema ranijim najavama prijava za ovu pomoć će biti moguća i za samohrane očeve, koji će osim pomenutih podataka, morati da podnesu i digitalizovanu kopiju pravosnažne sudske odluke na osnovu koje se vidi da sami obavljaju roditeljsko pravo.
Kada je reč o starateljima i oni će morati da podnesu digitalizovanu kopiju pravosnažne odluke organa starateljstva kojom se dete za koje se isplaćuje novčana pomoć stavlja pod starateljstvo, a primaocima novčane socijalne pomoći 10.000 dinara biće automatski isplaćeno, dodao je ministar.
Očekuje da će se za ovu pomoć prijaviti oko 1.000.190 dece.
Javni dug 50,5 odsto BDP
Ministar finansija Siniša Malii izjavio je danas da je javni dug Srbije u ovom trenutku 50,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) daleko ispod maksimuma koji je 60 odsto kao i proseka evro zone koji je 91 odsto.
"Jedna mala Srbija apsolutno vodi računa o svom javnom dugu. Sve svoje obaveze ispunjava u dinar i dan i nema nikakav problem sa javnim dugom", kazao je Mali gostujući na televiziji Prva i naveo primer Francuske gde javni dug u BDP učestvuje oko 115, dok je u Španiji više od toga, a u Italiji čak 160 odsto.
On je kazao i da će Srbija sve investicije koje je predvidela nastaviti kao što je to i do sada radila, sopstvenim sredstvima ili iz kredita.
Mali je naveo podatak i da je javni dug Nemačke jedne od najveće i najače ekonomije u Evropi čak 2,5 hiljade milijardi evra, pojašnjavajući da iznos javnog duga u apsolutnom iznosu ne može da se gleda.
"Taj dug Nemačke treba da se uporedi sa veličinom njihove ekonomije, veličinom zemlje, površinom, brojem stanovnika i svim ostalim stvarima. Srbija ima javni dug od 35 milijardi evra i u odnosu na naš BDP koji će ove godine biti prvi put preko 68 milijardi evra, vi ond imate učešće javnog duga u oivom trenutku od 50,5 odsto", kazao je Mali.
Prema njegovim rečima, jako je bitno da se gleda i za šta se taj novac koristi precizirajući da država novac i kada se zadužuje koristi za ulaganje u infrastrukturu i za sve ono što podiže kvalitet života građana Srbije i poduže atraktivnost zemlje.
"Svaki kilometar autoputa donosi nove investitore, fabrike, nova radna medsta, a ako imate nova radna mesta i više zaposlenih, to su veći prinosi u budžet kada su porezi i doprinosi u pitanju, pa samoim tim imate i više prostora za nove investicije i podizanje plata i penzija i to je jedini održiv ekonomski razvoj i osnova naše ekonomske politike", kazao je Mali.
Ministar je podsetio i da se za nešto manje od mesec dana, tačnije 1. septembra, plate zaposlenih u prosveti i zdravstvu biti povećane za 5,5 odsto, a da svima njima sleduje i redovno povećanje plata u januaru 2024.
"Za samo 20 dana sledi povećanje plata za naše medicinske sestre, prosvetare i negovateljice u ustanovama socijalne zaštite i tu imate preko 200.000 zaposlenih. Sa prethodnim i ovim povećanjem, kao i onim od 1. januara naredne godine to je preko 30 odsto povećanja plata", kazao je on naglasivši da je povećanje plata mnogo značajnije nego što je stopa inflacija koja je trenutno oko 12 odsto.
Mali je naglasio i da od 1. oktobra sledi i povećanje penzija 5,5 odsto, a od 1. januara kako je kazao "dodatnih najmanje14,5 odsto što je lepa vest za naše penzionere jer se nikada nije desilo da za samo dve godine penzije porastu 55,8 odsto" dodao je prvi potpredsednik Vlade Srbije .
Ministar je naveo i da će penzioneri od 1. oktobra moći da koriste i penzionerske kartice koje će im omogućiti da dodatno uštede jer će im nuditi određene povoljnosti.
"Oko 500 kompanija siz cele Srbije se do sada prijavilo da bude partner Vladi u ovom programu. Naši penzioneri korišćenjem ove kartice imaće popust u maloprodajnim lancima, muzejima, što će im omogućiti da dodatno uštede i da im ostane više novca", kazao je on i pozvao penzionere da uzmu tu karticu, ali i društveno odgovorne kompanije da se uključe u ovaj projekat.
Prema rečima ministra finasija Srbije, do 2025. prosečna plata u Srbiji biće 1.000 evra, a i prosečna penzija 450 evra, a 12 milijardi evra biti investirano u razne infrastrukturne projekte.
Glas njavnosti/T01S