Zimsko računanje vremena ove godine počinje u noći između subote 24. i nedelje 25. oktobra, u tri sata posle ponoći.
Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog poslednjeg vikenda u oktobru i tada je potrebno da kazaljke vratite jedan sat unazad, tačnije sa 3 na 2 sata.
Zimsko računanje vremena traje do poslednjeg vikenda u martu naredne godine kada sledi letnje računanje vremena.
Međutim, ovo će biti jedno od poslednjih pomeranja kazaljki jer je odbor Evropskog parlamenta izglasao je da se 2021. ukine pomeranje sata koje se decenijama događa dva puta godišnje - u martu i oktobru.
Odbor Evropskog parlamenta doneo je rezolucijz kojom je odlučeno da se u EU ukine pomeranje kazaljki na satu, počevši od 2021. godine. Rezolucija potom ide na glasanje u parlamente zemalja članica EU koje će se odlučiti između letnjeg i zimskog računanja vremena.
Mnoge države su pomeranje kazaljki praktikovale tokom naftne krize 70-ih kao pokušaj uštede energije. Zimsko računanje vremena je prirodno, dok je letnje uvedeno zarad pomenute krize kako bi se bolje iskoristila dnevna svetlost i uštedela struja.
Trenutno 110 zemalja koristi letnje i zimsko računanje vremena.
Rusija je jos 2014. godine prešla na zimsko računanje vremena uz obrazloženje da stalno letnje vreme izaziva stres i zdravstvene poteškoće. U Srbiji je sezonska zamena letnjeg i zimskog vremena uvedena 1983. godine, ali Srbija će po svemu sudeći slediti EU i takođe ukinuti pomeranje sata.
Zimsko vreme znači da bi ljudi prespavali više sunčanih sati tokom dana. Ukidanje pomeranja kazaljki na satu uticaće pozitivno jer će se izbeći jer neće više biti perioda adaptacije koji izaziva dekoncentrisanost, umor, mrzovolju, manjak produktivnosti i smanjiće broj saobraćajnih nesreća.
(Glas javnosti/Blic)