Crkva slavi dan njenog upokojenja nakon svih čudesa i isceljenja po kojima je nadleko bila čuvena za svog života.
Za ovaj veliki pravoslavni praznik vezuju se brojni tradicionalni običaji, ali veče pred sam praznik obeležen je posebnim molitvama i ritualima.
Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Roditelji su joj bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.
Prema narodnom verovanju i veče uoči sutrašnjeg praznika Svete Petke ima posebno značenje. Posle večere obično se ide na spavanje.
Na Kalemegdanskoj tvrđavi danas se nalazi čudotvorna voda, za koji se veruje da leči one koji je uzimaju s verom u Boga i ljubavlju prema Paraskevi i da je čudovtorna za lečenje očiju i vida. Kapela Svete Petke na Kalemegdanu podignuta je na izvoru, a kapela je nadaleko čuvena i po dva prsta svetiteljkine desne šake.
Kako piše Nikolaj Velimirović nakon smrti roditelja, devica Petka otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gde se podvizavala do starosti. Veruje se da joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.
Smatra se zaštitnicom žena, a, prema predanju, pomagala je bolesne i hranila gladne. Njen kult neguje se vekovima u jugoistočnoj Evropi, kako kod Srba, tako i kod Grka, Rumuna, Bugara, a poštuju je i pojedini nehrišćanski narodi na srednjem istoku.
(Glas javnosti)