Kako piše Politika, Srbija je jedna od malobrojnih zemalja u Evropi koja, osim za domaće potrebe, ima šećerne repe, odnosno šećera i za izvoz.
Ove godine je pod ovom kulturom zasejano 42.000 hektara, a ako se uzmu prosečni prinosi, može se očekivati da proizvedemo više od 250.000 tona šećera. Naše potrebe iznose 200.000 tona godišnje ili 11 kilograma po stanovniku.
Indija od oktobra neće izvoziti ovu namirnicu, najnovija je odluka ove zemlje, i to je odmah izazvalo strah da bi to moglo da dovede do rasta cene šećera na berzama, kao i skoka inflacije na globalnom tržištu hrane.
Agrarni analitičar Milan Prostran rekao je da to nije ništa novo, te da kriza na tržištu hrane traje od početka rata u Ukrajini.
„Indija kao najmnogoljudnija država na planeti je veliki proizvođač, ali i potrošač. Tržište hrane izuzetno je turbulentno već niz godina i zbog toga mnogoljudne zemlje, a njihov primer slede i ostali, vode računa da obezbede svoje potrebe. To bi trebalo da bude i naša politika. Indija je ovakvu odluku donela jer je tržište hrane uzburkano, ne samo ratom u Ukrajini, nego i klimatskim promenama koje su sve izraženije“, rekao je Prostran za Politiku.