Glas Javnosti

SPAŠENO 55 KILOMETARA VELIKOG RZAVA! Niko se nije prijavio za izgradnju MHE, a opština zaustavila izdavanje dokumentacije

Društvo
Autor: Glas javnosti

Niko nije podneo zahtev za građevinsku dozvolu, niti je tražio da se produže lokacijski uslovi za poslednju planiranu mini-hidroelektranu (MHE) na Velikom Rzavu, potrvdila je Opština Arillje, a prenosi portal Svetskog fonda za prirodu (WWF Adria). Skupština te opštine je prošle godine zaustavila i izdavanje dokumenata za izgradnju MHE na teritoriji Arilja.

Opština podseća su lokacijski uslovi za poslednju MHE na Velikom Rzavu prestali da važe u martu, a potvrda o "sudbini" nesuđene MHE je stigla na zahtev Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI).

WWF konstatuje da je na taj način spašeno oko 55 kilometara toka Velikog Rzava od izgradnje malih hidroelektrana i sprečena njegova dalja degradacija, sve do Hidro-elektrane (HE) Svračkovo.

MHE Visoka bila je jedini objekat na Velikom Rzavu koji je i ranije bio u proceduri, a koji nije mogao da bude obuhvaćen odlukom iz marta 2020. godine. RERI je zbog toga, na inicijativu WWF, podneo zahtev za poništenje lokacijskih uslova.

"Nakon skoro dve godine od prethodnog izdavanja lokacijskih uslova, dobili smo potvrdu Opštinske uprave da u međuvremenu nije podnet zahtev za izdavanje građevinske dozvole, te su po sili zakona lokacijski uslovi prestali da važe", navode predstavnici RERI.

Prema njihovim rečima, investitor treba ponovo da prikupi dozvole i sva odobrenja nadležnih organa, u slučaju da želi da ponovo da realizuje tu investiciju. Ti dokumenti kako se objašnjava prethode izdavanju lokacijskih uslova i pribavljanju novih lokacijskih uslova.

"U vezi sa našim podnetim zahtevom za poništavanje uslova, predmet se nalazi pred Upravnim sudom, s obzirom na to da nadležno Ministarstvo nije postupilo po našem zahtevu, jer nije u zakonskom roku na njega odgovorilo", dodaje RERI.

Veliki Rzav je kako podseća WWF reka koja ima izuzetne vrednosti u pogledu pejzaža i biodiverziteta, koje je prepoznao i Zavod za zaštitu prirode Srbije koji je to područje uvrstio u Program zaštite prirodnih dobara. Studija bi trebalo da bude završena do kraja godine, a reka i okolno područje postali bi Specijalni rezervat prirode.

Veliki Rzav je uvršten i u inicijativu o trajnoj zaštiti reka koju vode WWF Adria i TNC (The Nature Conservancy), u saradnji sa Ekološkim udruženjem Rzav.

(Glas javnosti/Novaekonomija)

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR