- Krenuli smo u potragu za vakcinama, da na najbrži mogući način nabavimo najbezbednije vakcine za građane, da prvo umanjimo, a onda i potpuno prekinemo katastrofalne uticaje korone na život ljudi u Srbiji i na našu ekonomiju - rekao je Vučić u obraćanju javnosti.
On je naveo da je do sada obezbeđeno za kraj ove i celu narednu godinu 1,8 doza vakcina, a da za sada izgleda da će biti reč o Fajzerovoj vakcini, ali da se pregovara i sa kineskim i ruskim partnerima, sa svima koji bi vakcinu mogli da nabave, jer su nam potrebne veće količine.
- Pokušaćemo do kraja januara da obezbedimo dovoljno za kompletan zdravstveni sektor, kao i za veći deo vojske i policije, koji su najviše na udaru, čime bismo im olakšali rad i zaštili zdravstveni sistem - rekao je Vučić.
Odmah posle njih, vakcinu će primiti najugroženije grupe - ljudi koji imaju teške bolesti, i koji mogu lakše da stradaju, kao i oni najstariji, pa tek onda sredovečni i mlađi ljudi.
Predsednik je poručio da će država dati sve od sebe da obezbedi što je moguće više vakcina, kako bi borbu protiv kovida 19 završili kao jedna od najuspešnijih zemalja u Evropi, kao što danas izgleda, uprkos gubicima, teškoćama i kampanji kojoj smo, kaže, bili izloženi.
Američka farmaceutska kompanija Fajzer, koja nam se nudi kao mogući dostavljač vakcina protiv koorne dospela u žižu javnosti i zbog Trampovih optužbi za krađu predsedničkih izbora. Naime, aktuelni predsednik Donald Tramp optužio ih je da su čekali da se izbori završe pa da obelodane da su izumeli vakcinu protiv korone.
Kompanija ima preko 170 godina dugu istoriju punu zanimljivosti, ali i kontroverzi, od kojih mnoge nisu poznate široj javnosti.
Malo je poznato da je prvi proizvod kompanije bio šećerni stapić sa antiparazitikom, da se godišnje proda 40 tona Vijagre koju je Fajzer patentirao 1996. godine, kao i da je kompanija krajem 19. veka bila vodeći proizvođač limunske kiseline u SAD, u vreme rastuće popularnosti koka kole i pepsi kole.
Najpoznatiji Fajzerov proizvod je Vijagra, lek za disfunkciju erekcije, koji je otkriven sasvim slučajno. Naime, hemičari u laboratorijama kompanije pokušali su da sintetišu lek za visoki krvni pritisak i anginu pektoris, ali su prva klinička ispitivanja pokazala da ima veoma mali uticaj na anginu, kao i da bi mogao da izazove erekciju. Tako je Fajzer odlučio da na tržište izbaci lek za erektilnu disfunkciju umesto za anginu pektoris, koji je patentiran 1996. godine, a odobren 1998.

Po izbacivanju na tržište Vijagra je imala najbrži početni rast prodaje nakon lansiranja bilo kojeg proizvoda na recept, a 2008. godine lek je dosegao prodaju od gotovo dve milijarde dolara. Vijagru je do danas koristilo 66 miliona muškaraca širom sveta, a godišnje se proda 40 tona ovog leka.
Fajzer je takođe otkrio i poznati antidepresiv Zoloft, čija je prodaja podstakla rast kompanije u poslednjim decenijama 20. veka. Tada je kompanija prvi put zabeležila prodaju od milijardu dolara godišnje, nakon što je 1980. godine na tržište lansiran protivupalni lek na recept Felden.
Prošle godine Fajzer je imao gotovo 52 milijarde dolara prihoda i 16,3 milijarde dolara zarade. Najprodavaniji proizvod mu je lek protiv bolova Lirika, čija prodaja čini gotovo 10 odsto godišnjeg prihoda.
U upravljačkim strukturama Fajzera već 80 godina nema nikoga iz porodice po kojoj je kompanija dobila ime. Poslednji je bio Emil Fajzer, koji je kompaniju vodio od 1906. do 1941. godine, a čiji je otac Čarls (pravo ime Karl) 1849. krenuo u biznis sa lekovima zajedno sa rođakom Čarlsom F. Erhartom. Fajzer je bio hemičar, a Erhart poslastičar, obojica poreklom iz nemačkog grada Ludvigsburga.
Njih dvojica su u Njujorku osnovali firmu “Čarls Fajzer end kompani”, a prvo što su proizveli bio je jestivi oblik antiparazirika santonina. Lek je napravljen u obliku šećernog štapića, gde je santonim pomešan sa masom ukusa karamele od badema. Proizvod je postao hit i kompanija je odmah počela uspešno da posluje.
Malo je poznato i da je krajem 19. veka Fajzer postao vodeći proizvođač limunske kiseline u SAD, kada se povećala potražnja za ovom supstancom zbog popularnosti koka kole i pepsi kole. Limunska kiselina je u tom periodu postala glavni izvor prihoda kompanije tokom nekoliko narednih decenija.
Za vreme Drugog svetskog rata kompanija je postala vodeći svetski proizvođač penicilina, nakon čega je krenula u ekspanziju širom sveta.
Od početka novog milenijuma Fajzer svoj rast uglavnom temelji na akvizicijama, što ga je učinilo jednom od najvećih farmaceutskih kompanija na svetu. Međutim, ubrzani rast kompanije bio je praćen brojnim kontroverzama.
Fajzer je u više navrata bio kažnjen zbog ozbiljnih propusta u radu, od kojih mnogi uključuju veliki broj smrtnih slučajeva, kao i zbog prikrivanja nuspojava lekova, njihovog pogrešnog reklamiranja i podmićivanja lekara.
Osim toga, kompanija je u SAD poznata kao jedan od najvećih lobista na političkoj sceni, a potvrđene su i bliske veze Fajzera sa vlašću u ovoj zemlji.
Donald Tramp je kompaniju optužio da je namerno odugovlačila sa objavom u skorom izlasku vakcine na tržište kako bi on izgubio na izborima, a što se i dogodilo samo nekoliko sati nakon što je Fajzer izdao saopštenje o tome.
Vakcinu protiv korona virusa pod radnim nazivom BNT162 prvo je razvila nemačka kompanija Bajontek još sredinom januara. Bajontek je u partnerstvo sa Fajzerom ušao u proleće, a američka kompanija se obavezala da će podmiriti sve troškove daljeg razvoja vakcine.
Ukoliko sve bude išlo po planu, Fajzer i Bajontek ući će u istoriju kao prvi proizvođači vakcine protiv virusa koji je doveo do najgore pandemije u proteklih sto godina.

Generalni direktor kompanije Fajzer Albert Burla prodao je svoje akcije na dan kada je objavljeno da je vakcina protiv korona virusa ove farmaceutske kuće efikasna 90 odsto i inkasirao 5,6 miliona dolara, preneo je CNN.
Transakcija koju je obavio direktor Fajzera je deo regularnog plana koji je Burla napravio da periodično prodaje svoje akcije.
Ovog puta je prodao 132.508 akcija po ceni od 41.94 dolara i zaradio blizu 5,6 miliona dolara, dodaje CNN.
I potpredsednica Fajzera, Sali Suzman je takođe prodala akcije u ponedeljak, kao deo ranije napravljenog plana – za 43.662 akcija ona je zaradila oko 1,8 miliona dolara.
Akcije Fajzera su u ponedeljak skočile za osam procenata, dok se u utorak nisu menjale.
Akcije Biontek kompanije, koja je radila vakcinu sa Fajzerom, su skočile još više, pošto su u ponedeljak zabeležile rast od 15 odsto, u utorak još osam dodatnih.
Fajzerove akcije su pale za jedan procenat u sredu.
(Glas javnosti)