- Većina priča iz Drugog svetskog rata ispričana je iz perspektive žrtava na osnovu istinitih svedočanstava, ali retko vidimo priču deteta iz koncentracionog logora za koji je retko ko čuo, a Jasenovac je bio jedan od najvećih - piše na portalu goldenglobes.com na početku prikaza filma „Dara iz Jasenovca“ reditelja Predraga Gage Antonijevića.
Prikazivanje Antonijevićevog filma kreće u bioskopima širom Sjedinjenih Američkih Država početkom februara, a pored trke za „Zlatni globus“, predstavljaće Srbiju i u trci za 93. nagradu Američke akademije filmske umetnosti i nauke – Oskar, u kategoriji za najbolji međunarodni film.
Tekstu na portalu goldenglobes.com bavi se istorijskom pozadinom priče filma. Uz razumevanje za srpske žrtve u njemu se navodi da je o „Jasenovcu“, iako je bio jedan od najvećih logora za istrebljenje, u svetu malo ko čuo.
- Ovim mestom upravljao je vladajući ustaški režim, Hrvatski revolucionarni pokret, kako su se sami nazivali. Oni su bili ultranacionalistička, fašistička i teroristička grupa koja je obavljala prljave poslove hrvatske vlade, nakon što su Hrvati sklopili pakt s Hitlerom, brutalno ubijajući i mučeći više Jevreja, Roma i Srba nego u većini drugih koncentracionih logora - navodi se na portalu goldenglobes.com.
Potresna istorijska saga „Dara iz Jasenovca“ reditelja Predraga Gage Antonijevićana na jedinstven način opisuje borbu, hrabrost i stradanja srpskog naroda tokom Drugog svetskog rata iz perspektive desetogodišnje devojčice Dare.
Ovu tragičnu priču, napisanu na osnovu istinitih događaja i svedočenja žrtava rata, gledaoci iz Čikaga, Dalasa, Hjustona, Atlante, Feniksa i drugih većih gradova imaće priliku da pogledaju od 5. februara, a nešto kasnije film će se prikazivati i u Filadelfiji, Detroitu, Indianapolisu, Orlandu, Klivlendu i brojnim drugim metropolama širom SAD.
Film, koji su podržali Vlada Republike Srbije i Filmski centar Srbije, govori o porodici razorenoj smrću i razdvajanjem, od koje ostaju samo desetogodišnja Dara i njen dvogodišnji brat Budo. Dara preuzima na sebe misiju da zaštiti i spasi svog malog brata.
- Reditelj se ne libi da prikaže zločine koji su počinjeni, kao i da skrene pažnju na podatak da su Nemci tražili od komandanta logora da 'očisti' lokalno stanovništvo od Jevreja i Roma, ali ne i od Srba. Na to im je ustaški komandant logora odgovorio da Srbi (i Sloveni uopšte) potpadaju pod nacističku kategoriju 'Untermenschen' (niža rasa) - ističe se na portalu goldenglobes.com.
- Ovo je prvi igrani film koji razotkriva strahote Jasenovca i rasvetljava besmislene zločine počinjene na štetu stotina hiljada žrtava, od kojih su mnoga bila deca. I dok film otkriva ove tragedije, na kraju priča priču o preživljavanju i otpornosti, o snazi, hrabrosti i istrajnosti - kaže reditelj Antonijević.
On je ranije za Sputnjik istakao da je najvažnije da se priča o tom zlu ispriča konačno i da se ti krici jasenovačkih žrtava koji su 75 godina gušeni čuju što dalje.
Za glumca Igora Đorđevića građenje lika ustaše Ante Vrbana je bilo teško i potresno: Osećanja sam da je film “Dara iz Jasenovca” nastao kao uzvišena i ljudska potreba za sećanjem na mnoge žrtve jednog ludila, ispričan narativom pažljivo biranim i režiranim.
Njegov kolega Marko Janketić igra zloglasnog zapovednika logora Jasenovac Maksa Luburića.
- Nemam scenu u kojoj ubijam. Ja zadajem naređenja koja drugi izvršavaju. Sećam se da su statisti, Romi koji su svirali, igrali i glumili logoraše, bili zabezeknuti onim što su videli, a to je gluma. Zamislite kako je to izgledalo u stvarnosti - rekao je Janketić za Sputnjik.
(Glas javnosti)