KRAH EKSPERIMENTA SA VLADOM STRUČNJAKA: Kakvi su dalje potezi u Crnoj Gori?
Autor: Glas javnosti
Prva Vlada u Crnoj Gori u kojoj nije sudelovala Đukanovićeva stranka DPS srušena je u parlamentu nakon samo 14 mjeseci. Sada se vode pregovori o formiranju nove Vlade - koju bi ovaj put mogao podržati i Đukanović.
Vlada premijera Zdravka Krivokapića, kao što se i najavljivalo, oborena je u crnogorskom parlamentu glasovima oporbe i vladajuće koalicije "Crno na bijelo", potpredsednika Vlade Dritana Abazovića. Time je nakon točno 14 meseci okončan mandat Krivokapićevog kabineta u kojem je Abazović bio jedini političar, a svi ostali ministri su bili stručnjaci.
Prvu Vladu, nakon 30-godišnje vladavine Demokratske partije socijalista (DPS), predsednika države Mila Đukanovića, na kraju je u parlamentu podržalo samo 11 od 81 zastupnika, a pristalice DPS-a njen pad proslavile su uz vatromete u najvećim gradovima Podgorici i Nikšiću.
Na pad Vlade utjIecalo je više stvari, kaže politički analitičar Srđan Perić. "Od neadekvatne komunikacije s parlamentarnom većinom, nerietke arogancije, pa do nejasnih kriterija imenovanja ključnih ljudi. Ali prije svega - ona nije uspela jer nije imala jasnu viziju, ni političku, ni razvojnu. Sve to je uz činjenicu veoma tanke, teškom mukom sastavljene većine u parlamentu, činilo opstanak Vlade na duže razdoblje veoma upitnim", objašnjava Perić.
"Ova Vlada nije bila plod opšteg konsenzusa i entuzijazma, već minimuma potrebe da se smeni prethodna vlast. Nju je stvorila politička kalkulacija tko će i na koji način imati realnu dominaciju u Vladi. To je na kraju i dovelo do njenog pada", smatra Perić.
Uspešna Vlada?
Krivokapić se prije nekoliko dana pomirio s odlaskom s funkcije, ali je poručio da je ostvario svoje ciljeve koje je, kako je rekao, obećao bivšem mitropolitu Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori Amfilohiju, koji je ključno i utiecao da on postane premijer.
Njegova Vlada je odmah po dolasku promijenila Zakon o slobodi veroispovijesti zbog kog je SPC i povela proteste protiv bivše vlasti, koji su pomogli njenom padu. U finišu mandata, Vlada je značajno povećala plaće u Crnoj Gori preko programa "Europa sa", što je naišlo na pohvale građana.
Ocenjujući rezultate Vlade za 14 meseci, Perić kaže se ne može zanemariti činjenica da je ovo prva Vlada nakon dugotrajne vladavine DPS-a i da su se građani oslobodili pritiska nesmjenjivosti vlasti.
"Ipak, Vlada je vrlo brzo nakon svog imenovanja prigrlila prakse one prethodne: od klijentelizma, preko stranačkog zapošljavanja, pa sve do isključivosti u donošenju odluka od opšteg interersa. Vlada nije krenula s reformom sudova i nije pokrenula privredu, osim programa "Europa sad", koji je zapravo reforma porezne politike sa upitnom održivošću, imajući u vidu trenutno stanje privrede. Ali ključna stvar koju je ova vlast propustila uraditi je pokretanje općdruštvenog dijaloga, tako da smo mi danas zajednica s dubljim podelama nego pre njenog izbora", smatra Perić.
Krivokapićeva Vlada nosila je teško breme od samog starta jer ju je često više kritizirala sama parlamentarna većina koja ju je izabrala, nego oporba. U kritikama je prednjačio Demokratski front (DF) koji je tražio da i njegovi kadrovi uđu u Vladu ali je oklevao s rušenjem, bojeći se reakcije svojih birača.
Na kraju je Vladi presudila Abazovićeva URA, odnosno koalicija "Crno na bijelo", opravdavajući to blokadom europskih integracija i potrebom da se nađe šira podrška u parlamentu za nužnu reformu pravosuđa.
Sledi li manjinska Vlada?
Crna Gora sada bi mogla dobiti manjinsku Vladu na čijem bi čelu mogao biti Abazović. Iz njegove URE najavili su da već u subotu (5.2.) počinju pregovore o formiranju nove Vlade.
"Razgovarat ćemo sa svima o manjinskoj vladi, nema vremena za čekanje. Važno je da nova vlada da rezultate i nastavi s ekonomskim programom i reformama, te da se nastavi povećanje plaća i penzija. Prioritet je borba protiv organiziranog kriminala i korupcije. Niko ko je prekršio zakon ne smije biti pošteđen. Volio bih da Dritan Abazović bude novi premijer", rekao je zastupnik URE Miloš Konatar.
URA je još ranije najavila manjinsku Vladu u kojoj ne bi bile dvije najjače grupacije u parlamentu – vladajući DF i oporbeni DPS, ali su zatražili od njih, kao i od ostalih stranaka, da podrže njihov kabinet.
DF je za sada odbio podršku dok je Đukanović rekao da će DPS podržati manjinsku Vladu.
Novu Vladu osim URE mogli bi činiti Socijalistička narodna partija (SNP), koja je takođe dio sadašnje vlasti, kao i oporbene stranke manjina – Bošnjačka stranka i dvije koalicije albanskih stranaka. Svi oni imaju ukupno 14 zastupnika. S eventualnom spoljnom podrškom 35 zastupnika DPS-a i manjih stranaka oforme, to je točno 49 zastupnika nužnih za pravosudne reforme.
Ostatak dosadašnje vlasti traži da se pokuša složiti nova Vlada od iste parlamentarne većine I da se nipošto ne formira vlast uz podršku Đukanovića i DPS-a. Demokratska fronta u tom slučaju preti propast. Demokrati predsednika Skupštine Alekse Bečića su već prosvjedovali prethodnih dana, ali im se tada DF nije htio priključiti, čekajući da Krivokapić padne.
Iz DPS-a, pak, poručuju da su spremni na razgovore sa svima koji žele prosperitet zemlje.
Ako se i formira manjinska Vlada uz podršku DPS-a, Perić ne očekuje neke velike rezultate: "Teško je sa takvom podrškom Vladi donositi reformske zakone i provoditi oštre mjere u borbi protiv praksi koje su ustanovili oni od kojih očekujete parlamentarnu prohodnost za te inicijative."
Za građane bilo najbolje da onaj ko predlaže određene modele konačno preuzme punu odgovornost i prethodno precizno navede koji su indikatori uspješnosti tog modela. "Sve mimo toga vodi nas u zonu političke krize koja može trajati godinama, blokirati funkcioniranje zajednice i temeljno urušiti povjerenje građana u mogućnost uspostavljanja pune demokracije”, smatra crnogorski analitičar Srđan Perić.
BONUS VIDEO: DRAGAN VUJKOVIĆ: RAZBIJEM ŽORŽA STANKOVIĆA, A ON BI NA REVANŠ SEKIROM
SKINI APLIKACIJU
