Da u Srbiji nema adekvatnih sanitarnih deponija na kojima bi posebno bio odlagan ovaj otpad, misli se pre svega na zaštitne maske i rukavice, potvrdila je Valentina Đureta iz Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ)
Ona je istakla da je problem što ovo smeće uglavnom završi kao mešani komunalni otpad.
-To predstavlja opasnost za zdravlje, ne samo ljudi koji rade na deponijama, već i za prirodu, zagađenje zemljišta i voda - upozorila je Đureta predstavljajuči istraživanje koje je GIZ na ovu temu sproveo u 17 lokalnih samouprava, koje je pokazalo da ovaj medicinski otpad nije sakupljan i odlagan na adekvatan način.
Kako je predočila, s obzirom na to da je reč o opasnom otpadu, na taj način bi se trebalo i odnositi prema njemu, što znači da radnici koji su sa njim u kontaktu moraju imati odgovarajuću ličnu zaštitnu opremu.
Isto tako, dodala je Đureta, ova vrsta otpada trebalo bi na deponijama da bude nedostupna, na primer, sakupljačima sekundarnih sirovina, „a znamo da ih ima u velikoj meri u Srbiji“.
Đureta je ukazala i na nedostatak odgovarajuće „infrastrukture“ za ovaj otpad, poput posebnih kanti, kao i adekvatnih ruta za njegovo odlaganje.
Danas su radnici JKP Zelenila Beograd kosili travnjake u blokovima.
— Jasmina (@JasminaJsmK) May 9, 2020
Umesto da se predhodno pokupe kese, papiri, bacene maske i rukavice, radnici su masinom usitnili svo to smece.
Blokovi nikada prljaviji!@prijavi_problem pic.twitter.com/U00CpMk49w
Prema njenim rečima, GIZ je preveo jedan broj preporuka međunarodnih organizacija za upravljanje ovom vrstom otpada i dostavio ih lokalnim samoupravama u Srbiji.
Jedan set preporuka se odnosi na zaštitu zaposlenih u komunalnim preduzećima u upravljanju ovim otpadom, a drugi na način njegovog sakupljanja i odlaganja, objasnila je Đureta.
Preporuka je da ova vrsta otpada bude ograđena ili zatrpana na odgovarajući način na posebnom delu deponije.
Važno je da ne dođe u kontakt ni sa životinjama, kako se one ne bi zarazile i dalje širile zarazu, poručila je Đureta.
(Glas javnosti/N1)