Smuđ se najčešće nalazi u sporim rekama i jezerima Evrope. Prosečna dužina ribe je oko pola metra,a mogu se naći i primerci dužine i preko jednog metra.
Iako grabljivica, smuđ nema veliku čeljust, tako da se uglavnom hrani malim ribama. Ima izuzetan vid, koji mu omogućava da se dobro snalazi čak i u mutnoj vodi i u relativnom mraku, što je značajna prednost kada krene u lov.
Smuđ je tradicionalno omiljena riba u Austriji i Mađarskoj, odakle dolazi i mnogo recepata za njegovu pripremu. Ova je riba, međutim, dobila na popularnosti i u drugim zemljama jer se veoma lako priprema, kao i zbog nežnog i ukusnog mesa.
Smuđ je sekundarno slatkovodna riba. To znači da su njegovi preci bili morske ribe koje su migrirale u unutrašnjost zemlje. Iako je slatkovodna riba, smuđ može da živi i u slanoj vodi.
Belo, posno meso smuđa sadrži jedva 1 gram masnoće na 100 g mesa. Po ukusu je nalik na štuku, a meso mu je izrazito čvrsto.
Komadi smuđa su odlični za punjenje, pripremu na soli ili pečenje. Fileti su očišćeni od kostiju i idealne veličine za pojedinačne porcije. Smuđ može da se pošira, prži, griluje, sprema na pari, kako želite. Dobar je i svež i duboko zamrznut.
(Glas javnosti/Blogosfera/HranaPićePriče)