Na dan bombardovanja Beograda u drugom svetskom ratu 6. aprila fontanu na Slaviji osvetlio je bojama nemačke zastave, a danas u 18 sati ispred Skupštine grada organizuje koncert Željka Joksimovića.
Ništa neobično da grad organizuje koncert jedne od najvećih zvezda što Joksimović i jeste, ali je taj koncert je na rođendan Adolfa Hitlera.
Da li je ovo još jedna slučajnost ili novo Vesićevo "danke Dojčland" i koliko će ovi koncert nazvani „Beograd pobeđuje“ koštati poreske obveznike u Srbiji ostaje da se vidi.
Beograd je bombardovan u 6.30 časova u nedeljno jutro 6. aprila na Uskrs,a 234 bombardera i 120 lovaca zasuli su jugoslovensku prestonicu projektilima. Većinu Beograđana bombardovanje dočekalo je u snu, trajalo je satima i satima, na prestonicu je bačeno 440 tona bombi, oko 4.000 ljudi je poginulo, a veliki broj zgrada i kuća uništeno.
Odluku da se Beograd razori doneo je lično Adolf Hitler 27. marta, razjaren vestima o demonstracijama protiv potpisivanja "Trojnog pakta", i rušenju vlade Cvetković-Maček
Nemačkim bombarderima koji su zasuli prestonicu kraljevine Jugoslavije bombama pre 77 godina, već prvog dana rata izvršen je i kulturni genocid, tog dana, stradala je zgrada broj 14 na Kosančićevom vencu, tadašnja Narodna biblioteka Srbije.
Zgrada je pogođena zapaljivim bombama u 16 časova. Požar je trajao nekoliko dana, a prema rečima stanovnika koji su živeli u okolini, ruševine su se pušile mesecima.
U zvaničnom nemačkom dokumentu koji se odnosi na bombardovanje Beograda, predočenom na posleratnom suđenju, Narodna biblioteka je označena kao jedan od prvih ciljeva.
Adolfa Hitler, koji je rođenn na današnji dan, ostaće upamćen kao izumeitelj fabrike pakla koja je u Drugom svetskom ratu odnela milione života. Nemački političar i diktator, vođa Nacističke partije 1933. postao je nemački kancelar, a 1934, proglasio je sebe za firera i uspostavio totalitarni režim u Nemačkoj, koji je pod njegovom vlašću, trajao sve do smrti samoubistvom 1945. godine.
G: J.