Patrijarh Irinej je, u devet sati, služio liturgiju u Vaznesenjskoj crkvi., a posle toga obeležavanje gradske slave nastavljeno je u zdanju Starog dvora, lomljenjem slavskog kolača i paljenjem sveće uz prisustvo manjeg broja ljudi nego što je uobičajeno.
Spasovdan se praznuje uvek u četvrtak, 40 dana posle Vaskrsa, a deset dana pre Duhova.
U narodu je praznik Vaznesenja Gospodnjeg poznatiji kao Spasovdan, a koliki mu je značaj oduvek narod davao vidi se po tome što je najveći istorijsko-pravni dokument srpske srednjovekovne države, čuveni Dušanov zakonik, obnarodovan na Spasovdan 1349, a dopunjen takođe na Spasovdan 1354. godine.
Od kada je despot Stefan Lazarević 1403. godine ustoličio Beograd kao prestonicu, u čast obnove i napretka, Grad je kao svoju krsnu slavu uzeo Vaznesenje Gospodnje - Spasovdan.
(RTS)