Predsednik Komisije Srbije za saradnju sa UNESKO Goran Milašinović rekao je da je jedna od delikatnosti proglašavanja Aja Sofije za džamiju u tome što u Konvenciji o svetskoj baštini iz 1972. godine, koju je potpisala Turska, ne stoji namena nijednog dobra.
- Ona je prijavljena u UNESKO i stavljena na listu svetske baštine 1985. godine kao deo serijskog upisa, ne samo kao Aja Sofija, ne kao pojedinačno dobro, ukazao je Milašinović.
Taj serijski upis je zapravo značio – istorijski spomenici Istanbula, podvlači Milašinović i dodaje da je nemoguće Aja Sofiju posebno izdvojiti.
- S druge strane, druga delikatnost proglašavanja za džamiju je u tome što u Konvenciji o svetskoj baštini iz 1972. godine, koju smo potpisali kao Jugoslavija, a Turska takođe, ne stoji namena nijednog dobra, kaže predsednik Komisije za saradnju sa UNESKO.
Milašinović ističe da u Konvenciji UNESKO nije specifikovao kojom će se namenom baviti neko dobro i kako će to izgledati. To je isključivo na odlučivanju u nacionalnoj državi kojoj pripada neko dobro.
Prilično blage reakcije
- Zbog toga se ova situacija dogodila – prilično su blage reakcije. Ovo je nešto što bi trebalo da uzbudi ceo svet jer imate jedno istorijsko dobro koje je simbol veze između istoka i zapada, koje je kao muzej zapravo upisano, a sada se pretvara u drugu namenu, rekao je Milašinović.
Prema njegovim rečima, to nije prvi slučaj. "Imali smo prošle godine isti slučaj sa poznatom vizantijskom crkvom Hora – Svetog Spasitelja u Polju, u Istanbulu, koja je takođe pretovrena u džamiju.
Podseća da je i 2014. godine bilo pretvaranja iz muzeja u džamiju navodeći primer male Aja Sofija u Nikeji. U toj crkvi se dogodio prvi Vaseljenski sabor kao i sedmi sabor.
- Ta crkva je takođe bila muzej po odluci Ataturka, poznata kao džamija od 1300. godine, a 2014. je, odlukom turske vlade, pretvorena ponovo u džamiju, rekao je on.
(Izvor: B92/RTS)