U 2019. godini u Boru je zabeleženo visoko prisustvo čestica prašine manja od 10 mikrometara koja predstavlja smešu dima, čađi i teških metala.
Ljudi su upućivali žalbe i apele, a završavalo se rečenicama “Selimo se odavde”, “Postalo je neizdrživo” i “Neću da mi deca dišu na ‘škrge’”- ali Bože moj, odgovornih nema.
Nije magla, dim je...
— Милан Пејић (@Milanchelo) October 24, 2019
Bor i horor danas. pic.twitter.com/EttKtYoOcp
A 2020. “dim i prašina” spustili su se na Smederevo. Fotografije i snimci iz ovog grada su takvi da možemo samo da se nadamo da će se ovaj problem rešiti što pre.
U krivca se upire prstom, ali opet, odgovornih nema.
Obavestili smo Ministarstvo i Republičku inspekciju, inspektor će izaći na teren uskoro.
— Pokret Tvrđava (@Pokret_Tvrdjava) July 30, 2020
Ovako izgledaju noge ljudima koji prošetaju kroz travu. @VladimirCobi
Sve je prekriveno crnom prašinom iz Železare, ne znamo joj poreklo, ovo je terorizam! #Smederevo #HBIS pic.twitter.com/PIFTJIuS3T
Beograđani su prošle godine masovno na svojim mobilnim telefonima imali aplikaciju koja im pokazuje koji smo na svetu po stepenu zagađenosti. Naravno skoro da naša prestonica nije napuštala prvo mesto (bar u nečemu).
Vožačima je vidiljivost bila takva da su i oni najbahatiji vozili 10 km na sat.
Beograd prvo mesto u svetu. Ova zagađenost uz Korona virus... dragi astmatičari, dijabetičari, SNS industrijska revolucija polusveta. pic.twitter.com/p1Pd3fsScf
— Miki Marjanovic (@miki_marjanovic) March 27, 2020
Globalni savez za zdravlje i zagađenje GAHP je nedavno objavio rezulatate istraživanja o tome kako najveća pretnja stanju naše životne sredine, zagađenje, istovremeno dovodi u pitanje i naše zdravlje- i to u nezanemarljivom obimu. Tokom 2017. godine, 8,3 miliona stanovnika je umrlo prevremeno usled različitih vrsta zagađenja. Jedan od sedam smrtnih slučajeva na globalnom nivou, tokom istraživanog perioda, pripisuje se lošem kvalitetu vazduha, vode i tla i hemijskom zagađenju.
Oblasti najizraženije opasnosti su uglavnom smeštene u Aziji i Africi, a među prvih deset zemalja se plasirala samo jedna zemlja sa evropskog kontinenta- Srbija. Čak dve trećine smrti usled čovekovog uništavanja životne sredine se dešava na njihovim teritorijama.
Lista „top 10“ zemalja izgleda ovako (broj smrti zbog zagađenja na 100.000 stanovnika):
1. Čad (287)
2. Centralnoafrička Republika (251)
3. Severna Koreja (202)
4. Niger (192)
5. Madagaskar (183)
6. Papua Nova Gvineja (183)
7. Južni Sudan (180)
8. Somalija (179)
9. Srbija (175)
10. Indija (174)
Autori studije su izračunali da je u toku godine u našoj zemlji 12.317 ljudi preminulo pod uticajem zagađenja. Od toga je za 9.902 njih smrtonosan bio vazduha, za 37 – voda, a za 1366 – olovo. Ukupno 1.012 stanovnika Srbije je nastradalo od tzv. profesionalnog zagađenja.