Zdravstvene ustanove imaju zakonsku obavezu da istinite statističke podatke o nekoj zarazi dostave državnim organima. Državni organi, opet, imaju obavezu da bez odlaganja obaveste javnost o tim podacima. Međutim, nigde u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti nije propisana sankcija ukoliko državni organ, prilikom obaveštavanja građana, iznese nepotpun ili netačan podatak.
A priča koju je nedavno objavio BIRN, implicira upravo to. Naime, upoređujući podatke iz informativnog sistema COVID-19, sa onim koje su članovi Kriznog štaba javno objavljivali, novinari ovog istraživačkog portala naišli su na značajan nesklad, kako u broju zaraženih, tako i u broju preminulih pacijenata.
Kako za Danas objašnjava advokat Ljubiša Živadinović, stručnjak u oblasti zaštite prava pacijenata, Zakon o zdravstvenoj zaštiti je vrlo spretno napisan u delu u kojem propisuje obavezu države da informiše građane, ali i ne propisuje kaznu ukoliko ona ne postupi po toj obavezi.
- Zakon ne predviđa mehanizam koji bi omogućio da se neki državni organ kazni, ukoliko pred građane izađe sa neistinitom ili nepotpunom informacijom, navodi Živadinović.
Naime, Zakon o zdravstvenoj zaštiti ističe da građanin ima pravo da bude obavešten o zaštiti svog zdravlja za slučaj izbijanja epidemije, veće nepogode i nesreće, kao i druge krizne i vanredne situacije.
- Nadležna zdravstvena ustanova, drugo pravno lice i privatna praksa, dužni su da o izbijanju epidemije i druge krizne i vanredne situacije bez odlaganja dostave istinite podatke nadležnim organima jedinice lokalne samouprave, autonomne pokrajine i Republike Srbije, koji o tome bez odlaganja obaveštavaju javnost, u skladu sa zakonom, stoji u zakonu.
U delu zakona koji propisuje kaznene mere, međutim, ne postoji kazna za državni organ koji zakaže u ovom lancu istinitog i potpunog obaveštavanja.
Kazne su, s druge strane, predviđene za zdravstvene ustanove ukoliko prenesu neistinite informacije koje se tiču zarazne bolesti.
(Izvor: Danas)