“Ključna je hrana bogata vlaknima, naročito povrće. Vlakna se ne vare u potpunosti. Ona se kreću našim telom i skupljaju zalutale masti i šećere. Pritom hrane zdrave bakterije u našim crevima i uklanjaju toksine jer podstiču redovno pražnjenje creva”, pojasnila je dijetetičarka Molly Rapozo za Parade.
Ishrana s dovoljno vlakana može da pomogne u smanjenju rizika od bolesti srca i dijabetesa tipa 2. Dijetetičarka Tara M. Schimdt takođe zagovara voće i povrće zbog visokog sadržaja vode budući da su mnogi stariji od 60 godina često dehidrirani.
“Povrće, voće, celovite žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i semenke sadrže vlakna. Institut za medicinu preporučuje da žene starije od 51 godinu konzumiraju 21 gram ili više vlakana dnevno, dok bi muškarci istog doba trebalo da unose 30 ili više grama vlakana u danu”, napominje Rapozo.
Najbolji biljni izvori vlakana su jabuke, pasulj, borovnice, brokoli, leblebije, čia semenke, grašak, kruške, kinoja i maline.
Još jedan element vaše ishrane koji postaje važniji nego ikad kad pređete 60. godinu jesu proteini.
“Proteini su građevni blokovi za mišiće, enzime i važne hormone u našim telima. Starije odrasle osobe imaju dodatne potrebe za proteinima za održavanje mišićne mase i snage, kao i zdravlja kostiju i imuniteta”, govori Rapozo.
Većina zdravih starijih osoba trebalo bi da dnevno unose od 1 do 1.2 grama proteina po kilogramu telesne težine. Izuzetak su osobe s bolestima bubrega. Rapozo preporučuje da proteine jedete u manjim porcijama, od oko 25 do 30 grama po obroku tokom dana, umesto da konzumirate proteine odjednom, jer kako starimo, naše telo manje efikasno prerađuje proteine.
Dobrim izvorima proteina smatraju se bademi, sveži sir, masna riba, grčki jogurt, sočivo, mleko, grašak, semenke, soja i tofu.
Glas javnosti/ N01S