Dok je najveći porast zabeležen među osobama koje piju, međunarodni tim akademika je bio „iznenađen“ kada je otkrio da je i konzumiranje alkohola u malim količinama takođe imalo efekta.
Visok krvni pritisak dodatno opterećuje krvne sudove, srce i druge organe, poput bubrega, a uporan visok krvni pritisak može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući srčani udar i moždani udar.
Nova studija, objavljena u časopisu Hipertension - Amerikan Hart Asosiešon, pokazala je da su stručnjaci ispitali podatke iz sedam međunarodnih studija o ispijanju alkohola i visokom krvnom pritisku, u kojima je učestvovalo više od 19.000 ljudi.
Uobičajeni unos alkoholnih pića je zabeležen na početku svake studije, a analiza je zasnovana na gramima konzumiranog alkohola, a ne samo na broju pića koje je osoba popila.
Naučnici su otkrili vezu između povećanja sistolnog krvnog pritiska - koji beleži snagu kojom srce pumpa krv po telu - i broja dnevnih alkoholnih pića.
Čak i ljudi koji su pili jedno alkoholno piće svaki dan pokazali su vezu sa višim krvnim pritiskom u poređenju sa onima koji ne piju.
Za prosečnu odraslu osobu, smatra se da je visok krvni pritisak od 140/90 milimetara žive (mm Hg).
Sistolni krvni pritisak,najveći broj, porastao je za 1,25 mm Hg kod ljudi koji su konzumirali u proseku 12 g alkohola svakog dana
Ljudi koji su konzumirali 48 g alkohola dnevno imali su prosečno povećanje od 4,9 mm Hg
Muškarci koji su konzumirali 48 g alkohola dnevno imali su porast dijastolnog (donjeg broja) krvnog pritiska u proseku za 3,1 mm Hg
„Bez korisnih efekata“ kod odraslih koji su pili nizak nivo alkohola".
Takođe su otkrili povećanje dijastolnog krvnog pritiska - otpora na protok krvi u krvnim sudovima između otkucaja srca kada se krv pumpa oko srca - kod muškaraca, ali ne i kod žena.
Viši autor studije, profesor Marko Vinčeti sa medicinskog fakulteta Univerziteta u Modeni i Univerziteta Ređo Emilija u Italiji, rekao je: „Nismo pronašli nikakve korisne efekte kod odraslih koji su pili nizak nivo alkohola u poređenju sa onima koji nisu pili alkohol.
„Bili smo donekle iznenađeni kada smo videli da je konzumiranje ionako niskog nivoa alkohola takođe povezano sa većim promenama krvnog pritiska tokom vremena u poređenju sa nekonzumacijom – iako je mnogo manje od povećanja krvnog pritiska kod onih koji piju".
„Savetuje se ograničavanje unosa alkohola, a izbegavanje je još bolje".
Istraživači su dodali da alkohol nije jedini faktor koji može uticati na krvni pritisak.
U studiji je učestvovalo više od 19.548 ljudi iz SAD, Koreje i Japana koji su praćeni najmanje pet godina.
Iako postoje lekovi koji mogu pomoći kod visokog krvnog pritiska, moguće je napraviti brojne promene u načinu života, uključujući redovno vežbanje i smanjenje kofeina.
Regina Giblin, viša kardiološka sestra, rekla je da ako pijete alkohol „važno je da se uvek pridržavate smernica do 14 jedinica alkohola svake nedelje“.
Glas javnosti/Sky news