Briga o sebi i sopstvenim potrebama, poslednjih godina sve je popularnija. Sa druge strane, zanemarivanje sebe može prouzrokovati povećanu anksioznost, bes, umor i pad koncentracije. Takođe, može doprineti lošijem kvalitetu sna, prouzrokovati nezadovoljstvo u ličnim i partnerskim odnosima, manjak samopouzdanja i empatije. Ako dodamo i stalno izlaganje stresu, pričamo već o ozbiljnim posledicama kao što su depresija i bolesti srca.
Ljudi u skoro svemu analiziraju prednosti i nedostatke, te se sve više njih se okreće novom trendu - brige o sebi. Nažalost, nije neuobičajeno da napor koji je uložen jednostavno ne menja ništa – kaže dr sc. med. Petar Vojvodić, psihijatar, REBT psihoterapeut i direktor Udruženja za mentalno zdravlje „Psihocentrala“.
- Zaboravite na ideju da je briga o sebi laka. Briga o sebi može biti nezgodna, pogotovo ako tek počinjete da shvatate da je ona izuzetno važna.
– Veoma je lako zaboraviti na brigu o sebi, posebno pred voljenima. U situacijama kada nemate dovoljno energije i vremena, verovatno ćete odustati od svojih potreba zarad nekog drugog, što s vremenom može biti opasno. Takođe, kada brinete o drugima, korisno je pokazati im koliko je važno voditi računa o sebi. Time im dajete primer i sprečavate njihovo samozanemarivanje – objašnjava naš sagovornik i navodi primer toga:
- Ako je neko koga poznajete zastao na putu jer mu je automobil ostao bez goriva, da li ćete isprazniti svoj rezervoar za njega? Umesto toga, verovatno biste koristili sredstva koja imate kako biste drugoj osobi pomogli da nabavi gorivo za svoj rezervoar. Iako predstavlja ljubazan i nesebičan čin, odricanje od svog goriva kako biste pomogli nekome drugom stvara potpuno novi problem. Najefikasniji način uvek je da napunite svoj rezervoar, kako biste bolje pomogli nekome drugom da isto uradi i sa svojim - slikovito objašnjava psihijatar.
Posle godina samozanemarivanja možda ste toliko željni brige o sebi da počinjete da formirate iracionalna očekivanja.
Međutim, briga o sebi nije čarobni napitak. Ne postoji nijedan oblik brige o sebi koji će doneti trajne koristi uz jedan načinjen korak. Možda ste nestrpljivo očekivali veliku i brzu promenu.
View this post on Instagram
Šta primećujete iz sledećih izjava? Pojeo sam zdrav obrok, ali nisam smršao. Učio sam za test, ali nisam položio ispit. Predao sam prijavu za posao, ali još uvek nisam našao posao. Otišao sam na čas gitare, ali još uvek ne umem da je sviram. Nijedna od ovih izjava nije racionalna. Briga o sebi je praksa koja zahteva aktivnu pažnju i rad na sebi. Briga o sebi nije unapred definisana veština. Ona uključuje širok spektar zadataka prilagođenih vašim jedinstvenim potrebama. Umesto da se oslanjate na jedan metod i jednokratne postupke, imajte na umu da bi vaše metode trebalo da se menjaju u skladu sa promenom vaših potreba.
Iako mogu postojati sličnosti između strategija za brigu o sebi, ona je subjektivna i obično varira od osobe do osobe. Postoje neki oblici brige o sebi koji mogu biti korisni za sve, kao što su adekvatan san i hidratacija. Čak i univerzalno korisne strategije, potrebe u pogledu količine ili kvaliteta mogu se razlikovati. Možda čujete kako se neko radosno hvali svojom novootkrivenom metodom koja je imala efekat na njegovu dobrobit i sreću i pomislite: „Mora da je ovo ono što mi nedostaje“. Moguće je, ali moguće je i da efekat ne bude isti, ili da u potpunosti izostane. Iako je korisno kada su nam drugi ljudi izvor inspiracije, imajte na umu da ne postoji jedinstven pristup. Čak i kada pronađete onaj koji vam odgovara, imajte na umu da i vaše potrebe zavise od konteksta - navodi psihijatar, a prenosi portal Žena.rs.
Briga o sebi tek je početak:
Briga o sebi samo je delić šireg koncepta ljubavi prema sebi. Koncept uključuje prepoznavanje sopstvene vrednosti, ljubaznost prema sebi i negovanje sopstvenog rasta i razvoja tokom čitavog života. Ako vaša briga o sebi nije održiva, možda je to i zbog toga što vam nedostaje temelj ljubavi prema sebi. Probajte da sami ili uz pomoć terapeuta osvestite aspekte dobrote prema sebi i poštovanja koji su presudni za negovanje sebe.
Kada zaista osetite značaj brige o sebi, odluka da fokus usmerite unutar sebe obično sledi ubrzo nakon toga. Možda ćete početi zaista da brinete o sebi od tog trenutka, iako bi svakako bilo lakše da ste taj jezik naučili još kao dete. Ipak, uz strpljenje i posvećenost to možete i kao odrasla osoba.
Odabir trenutka za brigu o sebi takođe može napraviti razliku. Kao veština snalaženja briga o sebi će vam pomoći da prepoznate važne stvari kojima treba pokloniti pažnju. Kada se praktikuje u kontinuitetu, briga o sebi s vremenom postaje lakša, više rutinska i ima trajni efekat na vaše blagostanje – objašnjava dr sc. med. Petar Vojvodić.
(Glas Javnosti/žena.rs)