Sušeno voće često se smatra zdravom i praktičnom užinom bogatom vlaknima i antioksidansima. Ipak, iako sadrži mnoge korisne materije, može biti i izvor previše šećera i kalorija ako se konzumira u velikim količinama.
Evo šta bi trebalo da znate pre nego što ga uvrstite u svakodnevnu ishranu.
Sušeno voće nastaje uklanjanjem većine vode iz svežeg voća, čime se smanjuje zapremina, ali raste energetska gustina. Najčešće vrste su grožđice, urme, suve šljive, smokve i kajsije. Postoje i zaslađene varijante, poput kandiranog ananasa, banana i brusnica.
Zahvaljujući dužem roku trajanja, odličan je izbor za užinu tokom puta ili kada ste u pokretu.
Jedan komad suvog voća sadrži otprilike istu količinu vitamina i minerala kao i sveže voće, ali u koncentrisanijem obliku. Sušeno voće bogato je vlaknima i antioksidansima, posebno polifenolima, koji mogu poboljšati varenje, zdravlje krvnih sudova i smanjiti oksidativni stres, piše Healthline.
Neka istraživanja pokazuju da osobe koje redovno jedu sušeno voće unose više nutrijenata i imaju nižu telesnu masu. Na primer:
Zbog uklanjanja vode, koncentracija šećera u suvom voću znatno raste. Na primer, grožđice sadrže oko 59% šećera, a urme i do 66%. Prevelik unos može dovesti do povećanja kalorija i šećera u ishrani, što dugoročno povećava rizik od gojaznosti i metaboličkih poremećaja.
Takođe, deo sušenog voća na tržištu sadrži dodatni šećer, često označen kao "kandirano voće“. Takve varijante je najbolje izbegavati, a uvek proveravajte deklaraciju proizvoda.
Neki proizvođači dodaju konzervanse poput sulfita kako bi sačuvali boju i produžili rok trajanja voća. Iako su sulfiti bezbedni za većinu ljudi, kod osetljivih osoba mogu izazvati reakcije poput osipa, bolova u stomaku ili astmatičnih napada. Birajte prirodnije, manje sjajne varijante – one koje izgledaju smeđe ili sivo.
Nepravilno skladištenje može dovesti do razvoja plesni i toksina, zato sušeno voće uvek čuvajte na suvom i tamnom mestu.
Glas javnosti /U01S