Glas Javnosti

DA LI STE SE OVO IKADA ZAPITALI? Zašto neke organe imamo u paru?

Zanimljivosti
Autor: Glas javnosti

Da li smo svesni da čovek može da preživi i bez nekih svojih organa, ili dela organa? To nisu mali kapaciteti, što znači da se priroda potrudila da nam olakša opstanak

Jedna od mnogih stvari u vezi sa ljudskim telom koje ne cenimo dovoljno je to što ono ima mnogo rezervnih kapaciteta. Naši organi imaju više ‘rezervi’ nego što će većini od nas ikada biti potrebno, piše d. Robert H. Šmerling, iz „Harvard Health Publishing“.

„Kao da su naša tela dizajnirana sa idejom da će nam možda zatrebati pomoć u slučaju bolesti ili povrede. I evo u čemu je stvar: kada sve prođe kako treba, rađamo se sa dva zdrava bubrega, a ne samo sa jednim.


A bubrezi nisu jedini primer. Pa zašto smo „sagrađeni“ od prirodnih „duplikata“? A koji delovi tela mogu da pokvare i da li postoji „zamena“?

Verovatan odgovor je evolucija: rani ljudi sa genetskim sastavom koji je proizvodio organe sa ‘viškom’ kapacitetom bili su sposobniji da prežive, napreduju i razmnožavaju se od vrsta koje nisu bile tako izgrađene. Kao rezultat toga, verovatnije je da će se geni povezani sa dodatnim kapacitetom organa – to jest, dva bubrega, a ne jedan – preneti na buduće generacije.

U međuvremenu, preci koji nisu imali toliko rezerve možda nisu preživeli dovoljno dugo da bi se razmnožavali, tako da nisu bili tako uspešni u prenošenju svojih gena. Tokom hiljada godina, ova moć prirodne selekcije dovela je do toga da moderni ljudi imaju „rezervu“.

Delimična lista organa gde postoji „rezerva“:

Oči

Možete biti savršeno zdravi sa jednim okom, iako vam možda nedostaje percepcija dubine i šire vidno polje koje imate sa dva.

Čak i gubitak oba oka ne dovodi direktno do lošeg zdravlja, iako slepilo donosi izazove i utiče na kvalitet života. Pored toga, studije pokazuju da značajno oštećenje vida može povećati rizik od Alchajmerove bolesti.

Uši

Iako nam dva uha omogućavaju da lociramo zvukove iz svih pravaca, gubitak sluha u jednom ili oba uha ne utiče odmah na opšte zdravlje.

Ali, kao i kod gubitka vida, kvalitet života se može smanjiti gubitkom sluha. Kao i kod gubitka vida, nedavne studije pokazuju da ljudi sa gubitkom sluha imaju povećan rizik od razvoja kognitivnih problema.

Creva

Relativno veliki delovi tankog i debelog creva mogu se ukloniti bez mnogo uticaja na zdravlje. U stvari, celo debelo crevo se može ukloniti bez skraćivanja životnog veka osobe, iako mogu uslediti česte dijareje ili drugi simptomi.

Uklanjanje dela creva je relativno česta operacija, kao kod kancera debelog creva, i ne skraćuje životni vek.


Bubrezi

Većina ljudi može savršeno dobro da živi sa samo jednim bubregom. Zato ljudi mogu da doniraju bubreg nekome kome je potreban. Međutim, preostali bubreg mora da radi više, a rizik od budućeg zastoja bubrega se donekle povećava.

Pored toga, povreda, infekcija ili druga bolest koja utiče na preostali bubreg može izazvati otkazivanje bubrega brže nego obično.

Pluća

Kada je potrebno, može se ukloniti celo plućno krilo i možete se osloniti na drugo i funkcionisati prilično dobro. Pluća se najčešće uklanjaju zbog tumora, ponekad zbog infekcije ili emfizema.

Jetra

Relativno veliki deo jetre se može ukloniti (pod pretpostavkom da je ostatak jetre zdrav) jer ima toliko „rezervnog“ tkiva jetre i organ ima sposobnost regeneracije.

Da li to znači da su mnogi delovi našeg tela nepovratno potrošni, a neki nisu? Može biti.

Ako razmišljamo samo o preživljavanju, mnoge delove tela možemo smatrati potrošnim, ali bismo mogli da preživimo bez slezine, većine jetre, očiju, ušiju, jednog pluća, jednog bubrega i nekih drugih delova tela.

Milioni ljudi širom sveta duguju svoj opstanak upravo ovoj činjenici, a davaoci organa mogu pomoći onima kojima je potrebna i nastaviti normalno da žive.


Glas javnosti/ N01S

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR