Sen-Belek ploča je otkrivena poslednje godine 19. veka, na jednom bronzanodopskom lokalitetu u Betanji, Francuskoj. Ona se nalazila položena na podu unutar jedne od praistorijskih koliba i kako je to obično bilo tokom tog perioda, vrlo brzo je završila u rukama privatnog kolekcionara.
U narednih nekoliko decenija je promenila vlasnike i doživela sudbinu da bude ostavljena u podrumu sve do početka 21. veka, kada je otkrivena u zamku nedaleko od mesta na kom je i iskopana.
How a Bronze Age rock became a treasure map for researchers.
— AFP News Agency (@AFP) October 17, 2023
The so-called Saint-Belec slab was claimed as Europes oldest map by researchers in 2021 and they have been working ever since to understand its etchingshttps://t.co/w7ZDOQ4MmF pic.twitter.com/1xV1LzPxWO
Privučeni neobinim reljefom na njenoj površini, istraživači su rešili da odgonetnu 2017. godine, šta ona u stvari predstavlja. Ispostaviće se da je ovaj nekada zaboravljeni artefakt u stvari pravo blago - najstariji otkriveni kaligrafski prikaz teritorije u Evropi, ili preciznije rečeno regiona oko reke Ode.
"Postoji nekoliko takvih mapa uklesanih u kamenu širom sveta. Generalno, to su samo tumačenja. Ali... ovo je prvi put da je mapa prikazala oblast u određenoj razmeri sa tolikom preciznošću, što je verovatno bio način da se potvrdi vlasništvo nad teritorijom od strane nekog princa ili kralja," rekao je 2021. godine dr Klement Nikolas, sa instituta CNRS.
Nova istraživanja - nova saznanja
Od tada istraživači brojnih disciplina ne prestaju da se interesuju za ovaj komad kamena modifikovan ljudskom rukom, star preko 4.000 godina. U jednom trenutku su čak došli i na ideju da ovu mapu iskorite za pronalazak drugih potencijalih arheoloških lokaliteta, dešifrovanjem oznaka sa nje.
The Saint-Bélec slab is a stone object found in a Bronze Age cist in western Brittany, dated to between 2150–1600 BC. It was found in 1900 and then lost until 2014, where it was rediscovered in a cellar.
— Stone Age Herbalist (@Paracelsus1092) October 19, 2023
Analysis since then has proven that the engravings on the slab form a… pic.twitter.com/MmcdjWAzUd
Ivan Palier sa Univerziteta Zapadne Bretanje objasnio je ovaj nadasve jedinstven slučaj: "Korišćenje mape za pokušaj pronalaženja arheoloških nalazišta je odličan pristup. Nikada ne radimo tako." Umesto toga, arheolozi se oslanjaju na radarsku opremu, fotografije iz vazduha ili slučajna otkrića.
Ipak, naučnici isitiču da ovo neće biti lak zadatak jer prema nekim procenama za pronalazak svih obeleženih lokacija sa nje će im biti potrebno oko 15 godina.
"Neki ugravirani simboli su odmah imali smisla", rekao je Palier. Na grubim šarama, istraživači su odmah razaznali reke i planine reke Ode, regiona koji se nalazi na oko 500 km zapadno od Pariza. Potom su skeneirali ploču da bi identifikovali i najsitnije detalje, što im je pomoglo da shvate kako se na njoj nalaze zabeležene brojne humke, praistorijska naselja, ali i neke formacije.
Konačan zaključak je da će ih ova otkrića, nakon identifikacije na terenu odvesti ka brojnim novim nalazima i neistražnim arheološkim lokalitetima.