Dr Madhukar Trivedi, konsultant za neurologiju iz Indije objašnjava: "Napadi su uzrokovani abnormalnim električnim pražnjenjima u grupi moždanih ćelija. Takva pražnjenja se mogu pojaviti u različitim oblastima mozga. Mogu se kretati od trenutnih gubitaka pažnje ili trzaja mišića do teških i trajnih konvulzija. Učestalost napada može varirati, od manje od jednog godišnje do nekoliko dnevno."
"Mnoga deca sa epilepsijom i napadima mogu dobro reagovati na lekove i voditi normalan i aktivan život. Napad kod deteta može biti uzrokovan iz više razloga kao što su neravnoteža neurotransmitera, tumor na mozgu, moždani udar ili oštećenje mozga usled bilo koje bolesti ili povrede. Međutim, promene u načinu života uglavnom regulišu učestalost napada", dodaje on.
Doktor otkriva koje navike pomažu deci sa epilepsijom u regulisanju napada:
1. Razvijte redovne obrasce spavanja
Dosledna rutina spavanja je neophodna za decu sa epilepsijom. Napadi mogu biti izazvani deprivacijom sna ili abnormalnim obrascima spavanja. Postavljanje rasporeda vremena za spavanje i osiguranje da dete dobije adekvatan san svake noći može pomoći u smanjenju rizika od napada.
2. Uvođenje pravilne ishrane
Unošenej dovoljne količine vode i dobro izbalansirana ishrana su ključni za opšte blagostanje. Dehidracija povećava verovatnoću napada. Podsticanje deteta da pije dovoljno vode i jede niz namirnica bogatih hranljivim materijama može pomoći njegovom zdravlju. Kada neki ljudi propuste obroke, može se povećati rizik od napada. Kao rezultat toga, osobe sa epilepsijom treba da jedu svaki dan u isto vreme. Neki ljudi mogu da spreče ili umanje napade tako što će jesti, uzimati lekove i spavati u isto vreme svakog dana.
3. Identifikovanje potencijalnih okidača i njihovo izbegavanje
Napadi mogu biti uzrokovani jakim, trepćućim svetlima, nesanicom, određenim zvucima, aktivnošću, preskakanjem obroka ili lekova, hormonalnim promenama, stresom, zavisnošću od droga i alkoholom. Međutim, slučaj svake osobe je jedinstven. Izbegavanje ovih okidača može smanjiti rizik od napada.
4. Vežbanje i fizička aktivnost
Vežbanje može biti od velike koristi za one koji pate od epilepsije. Vežbe sa opterećenjem kao što su trčanje, dizanje težine, hodanje doprinose jačanju kostiju i povećanju mišića. Ljudi sa epilepsijom treba da vežbaju još više jer neki lekovi za epilepsiju mogu uticati na zdravlje kostiju. Vežbanje takođe čini da se osećate zdravije i manje anksiozno.
Glas javnosti/Yumama