Maćća ili matcha, kako ga zapadnjaci pišu latinicom, zapravo znači “smrvljeni čaj”. To je fino mleveni prah zelenog čaja od listova uzgajanih u hladu. Gajenje u hladu obezbeđuje ovoj vrsti čaja karakterističnu jarko zelenu boju i jak umami ukus (pored slatkog, slanog, kiselog i gorkog, postoji i takozvani UMAMI ukus, što je japanski termin koji se prevodi kao “prijatan, mesnat, pun”). U pitanju je ukus koji pojačava ukupni doživljaj hrane, a posebno ga izazivaju namirnice bogate mononatrijum glutamatom (MSG), kao što su parmezan, morske alge, miso ili neke vrste pečuraka.
Ekonomska šansa za Japan
Prema istraživanju Grand View Research, tržište mača čaja u 2023. vredelo je 4,3 milijarde dolara, a prošle godine već 4,7 milijardi. Prognozira se da će do 2030. njegova vrednost porasti na 7,43 milijarde dolara.
Najdominantniji svetski proizvođač ovog čaja je Japan jer u njemu postoje najoptimalniji klimatski i geografski uslovi za njegov uzgoj. Slede ga Kina i Vijetnam ali u poređenju sa zemljom izlazećeg sunca one na tržište plasiraju male količine mača čaja.
Mača čaj zato važi za veliku ekonomsku šansa za Japan jer je, primera radi, prošle godine činio više od polovine od 8.798 metričkih tona zelenog čaja izvezenog iz ove zemlje, što je dvostruko više nego pre deset godina.
“Nemamo dovoljno čaja za sve kupce”
Kolika je tražnja za ovim čajem najbolje pokazuju priče iz običnog života. Tako je naprimer ove godine u Los Anđelesu otvoren specijalizovani lokal “Kettl Tea”, sa čak 25 vrsta mača, u kom se japanski čaj u prahu priprema sa preciznošću izvežbanih majstora, ali osoblje često posetiocima mora da se izvini, jer nemaju neku od traženih vrsta. “Jedna od stvari sa kojima se borimo jeste da objasnimo kupcima da zaista nemamo ono što žele”, rekao je novinarima Žak Mangan, vlasnik lokala.
Popularnost ovog zelenog čaja eksponencijalno je rasla u poslednjoj deceniji, a najveći rast zabeležen je u poslednje dve do tri godine, napominje ovaj ugostitelj.
Mangan smatra da je tržište zelenog čaja mača skoro udvostručeno za godinu dana. Sada je ovaj čaj, kaže, “kulturna tačka dodira u zapadnom svetu” i nudi se svuda – od Starbaksa do sladoledžija.
Hiljadama kilometara dalje, u japanskoj prefekturi Saitama, Masahiro Okutomi, inače 15. generacija koja vodi porodični posao sa čajem, preplavljen je narudžbinama na koje ne može da odgovori. „Morao sam da na našem vebsajtu objavim da više ne primamo porudžbine za zeleni čaj mača“, tvrdi on.
Kako ublažiti nestašicu mača čaja?
Da postoji jednostavan odgovor na ovo pitanje, ove vesti na našem sajtu verovatno ne bi ni bilo. Međutim, ipak postoje neki pokušaji da se ublaži deficit mača čaja na tržištu.
Japanska vlada uvela je podsticaje za njegove proizvođače kako bi podstakla rast njegove proizvodnje. Ali posledica toga može biti žrtvovanje kvaliteta čaja, a “uostalom u malim ruralnim područjima to je gotovo nemoguće sprovesti”, misli Okutomi.
Broj plantaža čaja u Japanu je pao na četvrtinu onoga što je bio pre 20 godina, jer poljoprivrednici stare i ne mogu da obezbede naslednike, kaže on i dodaje: “A obuka nove generacije zahteva vreme… Ne može se improvizovati”.
Osim smanjenja broja poljoprivrednika, veliki problem u ovoj delatnosti su i klimatske promene. Procenjuje se da će zbog rekordno visokih temperatura ove godine u Japanu rod mača čaja biti manji od očekivanog.
Zbog toga bi njegove cene mogle još rasti iako ni sada mnogima nisu pristupačne. Primera radi, na internetu se najjeftiniji mača čaj može pazariti za 105 dolara po kilogramu, dok ista količina čaja od kamilice košta 32 dolara. Dok stigne do krajnjih potrošača vrednost mu se multiplikuje pa tako u Srbiji 100 grama ovog čaja košta najmanje 1.200 dinara.
Agroinfo.rs/B07S