Veštački sneg danas nije ništa neobična pojava, a ako ste se ikada zapitali kako on nastaje, iznenadiće vas tehnologija koja stoji iza njega.
Zimski sportovi se danas samo tako nazivaju - zahvaljujući savremenim tehnologijama u njima se može uživati i u vrelim letnjim mesecima u zatvorenim ili otvorenim improvizovanim objektima. Hoćete da klizate u junu? Imate ledenu halu sa klizalištem. Ide vam se na skijanje u avgustu? I za to ima rešenje – otputujte u neko skijalište gde uvek ima snega. Sneg u avgustu zvuči neverovatno, ali danas ništa nije nemoguće, jer postoje posebni topovi koji prave veštački sneg. Kako oni funkcionišu i od čega se on zapravo pravi?
Novije generacije više ni ne znaju kako izgleda prava zima, jer se u poslednjih 10-ak, 15 godina klima drastično promenila. Ni zime nisu više ono što su nekad bile: sada sneg pada mnogo ređe, a i kada padne se na tlu ne zadržava dovoljno dugo, jer su temperature često u plusu. Ipak, ljubitelja zimskih sportova danas ima više nego inače, a znači – treba se snalaziti. Pronaći skijalište sa veštačkim snegom je jedino rešenje, makar za one koji vole da skijaju i voze bord. Nastaje ovaj sneg zahvaljujući posebnim snežnim topovima i vrlo pedantnom, zahtevnom procesu.
Veštački sneg, iako se tako može učiniti na prvi pogled, nije u stari veštački – on je napravljen od najobičnijih zamrznutih kapi vode, koje isto mogu da se otope. Jedina razlika jeste u tome što se kod veštačkog snega proces topljenja odvija nešto sporije, zahvaljujući čemu je uživanje u zimskim sportovima moguće tokom cele godine. Da bi se napravio veštački sneg potrebno je dosta truda, a sve se odvija u nekoliko etapa: prvo se voda mora očistiti od svih primesa i minerala. Tako očišćena, onda se smešta u posebne rezervoare, koji su povezani sa generatorima pahulja (snežnim topovima).
Snežni topovi funkcionišu po principu stvaranja mikroskopskih kapljica, koje se pod velikim pritiskom i uz pomoć snažnih ventilatora izbacuju u vazduh, prenosi ruski portal TekInsajder. Jednom kada se te nevidljive golim okom kapljice nađu u vazduhu, one se zamrzavaju, i tako nastaje veštački sneg. Za efikasnu proizvodnju pahulja potrebni su, međutim, određeni temperaturni uslovi: najoptimalnije je da spoljna temperatura varira između -2 i -10 stepeni Celzijusa, a da vlažnost vazduha bude što niža. Samo tako će mikroskopske kapljice stići da zamrznu u vazduhu, pre nego što dotaknu tlo.
Glas javnosti R07S