Počinioci se procesuiraju, mnogi su u pritvoru, neki su već osuđeni, ali glavni organizatori najčešće ostaju van domašaja pravde, objašnjava za Glas javnosti direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović.
- U Beogradu postoji grupa mladića iz Magreba, sa severa Afrike, koji su skloni narkoticima, zavisnici. Oni prave problem. To je poznato policiji i potrebno je preduzeti adekvatne mere da ne dođe do incidenata, da nekog ne odžepare, da ne opljačkaju prodavnicu… Institucijama sistema je poznato koje su grupe ljudi problematične i u skladu sa tim treba da reaguju - kaže Đurović.
Prošle godine je kroz Srbiju prošlo 37.000 migranata. U zemlji ih je trenutno oko 8.000, od kojih je oko 6.000 u smeštajnim centrima.
Ostali se snalaze kako znaju, navodi Đurović i dodaje da naša zemlja nema dovoljno smeštajnih kapaciteta da prihvati sve. Iako je zima, kada migranti obično miruju, situacija na granici je nepromenjena: s jedne strane migranti pristižu dok ih, na drugoj strani, države Evropske unije u koje oni žele da odu ne prihvataju, već ih vraćaju.
Srbija se praktično nalazi između čekića i nakovnja i potrebno je što pre naći sistemsko rešenje jer se migrantskoj krizi ne nazire kraj, upozorava Đurović.
Šta da rade građani ukoliko imaju problem sa migrantima? Kako sa migrantima postupaju policija, tužilaštvo, sudovi? Šta je u vezi sa incidentom u Bogovađi sakriveno od javnosti? Da li se prema nekim migrantima sprovodi fizička i psihička tortura? Koliko ima dece među onima koji pristižu u našu zemlju, a koliko tražilaca azila je odlučilo da u Srbiji ostane? To su neke od tema razgovora koji možete pogledati u videu.
(Glas javnosti)