Niko ne dovodi u pitanje izume i genijalnost našeg naučnika koji je po mnogo čemu bio ispred svog, pa možda i našeg vremena. I danas, na 165. godišnjicu od njegovog rođenja, koji se obeležava i kao Dan nauke, ljude zadivljuju Teslin um, pronalasci, njegovo vizionarstvo.
Međutim, dosta toga u vezi sa životom, radom, pa i smrću genijalnog naučnika neki obavijaju misterijom i teorijama koje nekad više, nekad manje, imaju ili nemaju veze sa realnošću.
Na primer, prema nekim izvorima, sva Teslina zaostavština iz Sjedinjenih Američkih Država nije dopremljena u Srbiju, već su delovi onoga što je u velikom broju kovčega ostalo posle smrti srpskog naučnika i dalje sakriveni od očiju javnosti. Navodno su FBI, ali i neke druge obaveštajne službe „češljale“ njegovu arhivu, tragajući, pre svega, za nacrtima i drugim podacima vezanim za takozvane zrake smrti, Teslino tajno oružje i druge projekte i ideje velikog naučnika koji bi mogli biti dragoceni za države koje ih poseduju.
Šta o tome kažu u Muzeju Nikole Tesle? Šta se krije u depou muzeja? U čemu je tajna Tesline genijalnosti? Zbog čega je selio svoje laboratorije van Njujorka?
Da li je sarađivao sa Rusima? Zašto neki njegovi projekti nisu završeni? Šta je zadivilo posetioce Svetske izložbe u Čikagu?
Oko kojih eksponata se oni koji dolaze u muzej najduže zadržavaju? Gde će muzej biti preseljen? Kako će biti obeleženi 165. godišnjica Teslinog rođenja i Dan nauke?
To su neke od tema razgovora sa kustosom muzeja Ivanom Zorić, koji možete pogledati u priloženom videu.
(Glas javnosti)