Kada je pre oko dve i po godine počela pandemija, ljudi su preko noći morali promeniti svoje životne navike i način na koji žive i rade. Deo ljudi počeo je da radi iz kuće, dok su neki, zbog prirode posla, ostali kući i neko vreme primali državne podrška jer zbog prirode posla nisu mogli raditi iz svoja četiri zida.
Dotadašnja radna mesta, izlaske i druženja tada su zamenile kućne aktivnosti, a za mnoge je to značilo gledanje TV-a i videoservisa poput Netflixa te igranje videoigara. Uveliko je porasla potražnja i za gejmerskim hardverom poput konzole kao i za igrama.
Iako pandemija još nije gotova, situacija se uvelike promenila te u većem delu sveta većinom više nema mera poput maski i testiranja pa se život vratio koliko-toliko u normalu. Koliko je to moguće dok nam preti veliki ekonomski pad, inflacija i recesija. Vreme koje su proveli u kućama i nisu mogli putovati, mnogi sada žele nadokaditi pa su gejmerski računari i konzole stavili u drugi plan i okrenuli se drugim aktivnostima poput sporta i putovanja, piše Forbs.
Ta promena oseti se i na prodaji gejmerskog hardvera i softvera, ali i vremenu koje se provodi igrajući igre, pokazale su informacije Sony-a i Microsoft-a, čiji su odeljenja za video igre završili u minusu u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Samo na području SAD-a, pad na ovom tržištu iznosio je čak 11 odsto na 4,3 milijarde dolara, iako je to i dalje puno veća cifra u odnosu na razdoblje pre pandemije.
Pored pomenutog, postoje i drugi razlozi pada na ovom tržištu - od problema sa snabdevanjem lanaca, rusko-ukrajinskog rata pa do manjeg broja novih naslova koja bi privukli veći broj gejmera.