Austrija bi u narednom periodu mogla da preispita svoj status vojne neutralnosti, usvojen 1955. i da započne raspravu o eventualnom učlanjenju u NATO.
To se tumači kao jedna od najdramatičnijih promena u bezbednosnoj politici ove zemlje u poslednjih 70 godina.
Ministarka spoljnih poslova Austrije Beate Majnl-Rajzinger je rekla da "sama neutralnost više nije dovoljna garancija bezbednosti u svetu koji se sve brže menja" i kao glavni bezbednosni izazov istakla „agresivnu politiku Rusije“, i rastuću globalnu nestabilnost.
„Ulaganja u odbranu i jačanje međunarodnih partnerstava mogu garantovati zaštitu austrijskih građana, a to uključuje i mogućnost članstva u NATO-u“, rekla je šefica austrijske diplomatije.
Mada je ukazala da trenutno ne postoji dovoljan parlamentarni ni javni konsenzus za takav potez, smatra da bi otvorena i argumentovana diskusija mogla biti produktivna i neophodna u svetlu novih bezbednosnih realnosti.
Austrija je proglasila stalnu neutralnost pre 70 godina, nakon povlačenja savezničkih trupa i zaključenja Državnog ugovora koji je omogućio obnovu njenog suvereniteta. Taj status je u međuvremenu ustavno zagarantovan i bio je ključni deo nacionalnog identiteta i spoljnopolitičke pozicije Beča tokom Hladnog rata i posle njega. Ipak, dugi niz godina učestvuje u brojnim programima saradnje sa NATO-om, uključujući Partnerstvo za mir i zajedničke vežbe. Zemlja je uključena i u bezbednosne misije EU.
Izjava ministarke dolazi u trenutku kada sve više nekadašnjih neutralnih ili vojno nesvrstanih zemalja preispituje svoj status u kontekstu aktuelnih geopolitičkih turbulencija, a posebno nakon što su Finska i Švedska u poslednje dve godine pristupile NATO-u, upravo iz bezbednosnih razloga povezanih sa ratom u Ukrajini.
Iako je put ka mogućem članstvu Austrije u NATO-u sada više hipotetički nego formalan, pokretanje ovakve debate je značajan politički signal i pokazatelj širih promena u evropskoj bezbednosnoj arhitekturi.
Glas javnosti/P02S