Glas Javnosti

Turska i Izrael na ivici rata u Siriji: Turci najavili zauzimanje vazdušnih baza, izraelska avijacija ih uništila

Svet
Autor: Glas javnosti

Turska je identifikovala najmanje tri vazdušne baze u Siriji – T4 i Palmiru u provinciji Homs te glavni aerodrom u provinciji Hama – kao potencijalne lokacije za razmeštaj svojih snaga u okviru planiranog zajedničkog odbrambenog pakta sa novom sirijskom vladom. Ovaj potez usledio je nakon što su islamistički pobunjenici u decembru zbacili dugogodišnjeg lidera Bašara el Asada, postavivši temelje za novu vlast u zemlji. Međutim, pre nego što je Turska uspela da realizuje svoje planove, Izrael je izvršio seriju vazdušnih udara na ove lokacije, uključujući snažan napad u sredu uveče, čime je poslao jasnu poruku Ankari i dodatno zaoštrio tenzije u regionu.

Turske ambicije i izraelski odgovor

Ankara, dugogodišnji podržavalac sirijske opozicije, vidi priliku da ojača svoj uticaj u Siriji nakon pada Asada. Turski vojni timovi su poslednjih nedelja posetili pomenute baze, procenjujući stanje pista, hangara i ostale infrastrukture. Prema rečima regionalnog obaveštajnog zvaničnika i sirijskih vojnih izvora, Turska je planirala da iskoristi ove lokacije za uspostavljanje trajnijeg vojnog prisustva, uključujući mogućnost korišćenja sirijskog vazdušnog prostora. Jedna od planiranih poseta, zakazana za 25. mart, otkazana je nakon izraelskih udara na T4 i Palmiru, koji su se dogodili samo nekoliko sati ranije.

Izraelski napadi nisu bili slučajni. Udar na T4, prema obaveštajnim izvorima, "uništio je pistu, toranj, hangare i prizemljene avione", ostavljajući bazu "potpuno neupotrebljivom". Ovi potezi signaliziraju izraelsku rešenost da spreči Tursku u širenju svog vojnog uticaja u Siriji, posebno u svetlu zabrinutosti zbog uspona islamista na vlasti, koji su zamenili Asada. Izrael strahuje da bi tursko prisustvo, podržano možda čak i ruskim protivvazdušnim sistemima ili dronovima, moglo ugroziti njegovu operativnu slobodu u regionu.

Od Asadovog pada, Izrael je pojačao svoje aktivnosti u Siriji, zauzimajući teren na jugozapadu zemlje, podržavajući manjinu Druza i uništavajući značajan deo teške vojne opreme sirijske armije. Udari u sredu, opisani kao jedni od najintenzivnijih do sada, pogodili su pet različitih lokacija u roku od 30 minuta, uključujući bazu Hama, gde su prijavljene desetine povređenih civila i vojnika. Izraelski ministar odbrane Izrael Kac nazvao je ove akcije "upozorenjem" da se neće tolerisati pretnje po bezbednost Izraela, dok je ministar spoljnih poslova Gideon Sar optužio Tursku da teži uspostavljanju "turskog protektorata" u Siriji.

S druge strane, Turska je pokušala da ubedi SAD da njeni planovi ne predstavljaju pretnju po regionalnu stabilnost. Ministar spoljnih poslova Hakan Fidan izjavio je da Ankara ne želi konfrontaciju sa Izraelom i da pažljivo kalibriše svoje korake. Ipak, tursko ministarstvo spoljnih poslova oštro je kritikovalo Izrael, nazivajući ga "najvećom pretnjom regionalnoj bezbednosti".

Ideološki sudar ili mogući kompromis?

Noa Lazimi, stručnjak za bliskoistočnu politiku sa Univerziteta Bar-Ilan, upozorava da bi turska kontrola nad bazama poput T4 mogla da omogući Ankari vazdušnu superiornost, što bi direktno ugrozilo Izrael. Soner Cagaptai iz Instituta Vašington ističe da su Turska i Izrael na "putu ideološkog sudara", ali dodaje da bi posredovanje SAD moglo sprečiti dalje eskalacije.

Turska, međutim, ostaje u delikatnoj poziciji. Kako je napomenuo zvaničnik vladajuće AK Partije, nestabilnost u Siriji mogla bi imati ozbiljne posledice po Ankaru, uključujući novi talas izbeglica i bezbednosne izazove. U međuvremenu, zvaničnici turskog ministarstva odbrane odbacuju nezvanične izveštaje o svojim aktivnostima u Siriji, pozivajući na oprez prilikom interpretacije takvih informacija.

Sukob interesa između Turske i Izraela u Siriji otvara novo poglavlje u već složenom regionalnom šahovskom polju. Dok Turska teži da učvrsti svoju ulogu u post-Asadovoj Siriji, Izrael je spreman da preduzme sve neophodne korake da zaštiti svoje interese. Pitanje je da li će diplomatski napori, posebno uz posredovanje Vašingtona, uspeti da spreče dalje zaoštravanje ili će tenzije prerasti u otvoreniji sukob. Za sada, vazdušne baze u Siriji ostaju simbol ovih rastućih rivaliteta.

Glas javnosti

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR